Bh. entitet Republika Srpska je za sedam mjeseci ove godine zabilježio vanjskotrgovinski deficit od 884,3 miliona konvertabilnih maraka (oko 440 miliona eura), podaci su entitetskog Zavoda za statistiku.

U periodu januar – juli 2018. godine obim robne razmjene tog bh. entiteta s inostranstvom iznosio je 5,23 milijardi KM (oko 2,6 milijardi eura), prenosi Fena.

Ostvaren je izvoz u vrijednosti 2,17 milijardi KM (nešto više od milijardu eura), što je za 12 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz je, u istom periodu, iznosio nešto više od tri milijarde KM (oko 1,5 miliardi eura), što je za 10,7 procenata više.

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 71,1 posto, navode statističari.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene RS-a s inostranstvom u periodu januar – juli ove godine najviše se izvozilo u Italiju (15,4 posto) i Hrvatsku (13,1 posto od ukupno ostvarenog izvoza).

Najviše se uvozilo iz Rusije (16,1 posto) i Srbije (15,9 posto od ukupno ostvarenog uvoza).

Posmatrano po grupama proizvoda, najveće učešće u izvozu ostvaruje električna energija (8,1 posto od ukupnog izvoza), dok najveće učešće u uvozu ostvaruje nafta i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (14,7 posto od ukupnog uvoza).

Bh. entitet Republika Srpska je za sedam mjeseci ove godine zabilježio vanjskotrgovinski deficit od 884,3 miliona konvertabilnih maraka (oko 440 miliona eura), podaci su entitetskog Zavoda za statistiku.

U periodu januar – juli 2018. godine obim robne razmjene tog bh. entiteta s inostranstvom iznosio je 5,23 milijardi KM (oko 2,6 milijardi eura), prenosi Fena.

Ostvaren je izvoz u vrijednosti 2,17 milijardi KM (nešto više od milijardu eura), što je za 12 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz je, u istom periodu, iznosio nešto više od tri milijarde KM (oko 1,5 miliardi eura), što je za 10,7 procenata više.

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 71,1 posto, navode statističari.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene RS-a s inostranstvom u periodu januar – juli ove godine najviše se izvozilo u Italiju (15,4 posto) i Hrvatsku (13,1 posto od ukupno ostvarenog izvoza).

Najviše se uvozilo iz Rusije (16,1 posto) i Srbije (15,9 posto od ukupno ostvarenog uvoza).

Posmatrano po grupama proizvoda, najveće učešće u izvozu ostvaruje električna energija (8,1 posto od ukupnog izvoza), dok najveće učešće u uvozu ostvaruje nafta i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (14,7 posto od ukupnog uvoza).