Centralna banka BiH (CBBiH) je u prvih šest mjeseci 2018. ostvarila neto gubitak od 3,43 miliona KM.

Time je došlo do rijetke situacije da centralna finansijska institucija naše zemlje koja upravlja novčanim i zlatnim rezervama ne posluje pozitivno. Ovaj podatak je naveden u polugodišnjem finansijskom izvještaju CBBiH u kojem se kao objašnjenje za gubitke navodi početak primjene novih računovodstvenih standarda MSFI 9 (Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja) od 1. januara 2018. godine.

International Financial Reporting Standard odnosno IFRS 9 ili MSFI 9 uvodi promjene u način klasifikacije, vrijednovanja i obračuna umanjenja vrijednosti finansijskih instrumenata i za banke predstavlja važan zaokret u pogledu priznavanja i iskazivanja kreditnih gubitaka. Umjesto koncepta nastalih kreditnih gubitaka uvodi se koncept očekivanih kreditnih gubitaka koji, između ostalog, uključuje i makroekonomske modele prilikom vršenja njihove procjene i obračuna.

“Pritisak na poslovanje Centralne banke Bosne i Hercegovine vrše, već duži vremenski period, izuzetno nepovoljni uvjeti tržišta eurozone u vidu negativnih kamatnih stopa na depozite i vrijednosne papire u koje se plasiraju devizne rezerve. Dodatni izazov za CBBiH i njeno finansijsko poslovanje predstavljala je obavezna primjena Međunarodnog standarda finansijskog izvještavanja (MSFI) od 1.1.2018. godine koji u osnovi uvodi novitete u klasifikaciji i mjerenju finansijske imovine, kao i koncept obaveze izračuna rezervacija za očekivane kreditne gubitke za finansijsku imovinu. MSFI 9 nalaže kontinuirano priznavanje očekivanih kredilnih gubitaka po principu “pogleda unaprijed” i ažuriranje na svaki izvještajni datum, s ciljem prikaza promjena kreditnog rizika kojem je izložena finansijska imovina Centralne banke BiH”, stoji u izvještaju Centralne banke BiH.

Ova institucija je zbog nove računovodstvene prakse umanjila dobit za 10,46 miliona KM. Prije umanjenja, dobit je iznosila 7,03 miliona KM.

Kao posljedica monetarne politike Evropske centralne banke, kamatne stope u eurozoni su izuzetno niske. To je dovelo do toga da su kamatne stope na depozite često u minusu, odnosno da plaćate bankama da deponuju vaš novac.

Takav slučaj je i sa Centralnom bankom BiH koja je u prvih šest mjeseci 2018. plaćala negativnu kamatnu stopu od 0,42 posto na depozite investirane kod inostranih banaka. U istom periodu prošle godine negativna kamatna stopa je bila 0,43 posto. Zbog toga je CBBiH bila u minusu 5,23 miliona KM po pitanju kamatonosne finansijske imovine.

To je dijelom balansirano sa 2,81 milion KM koliko su domaće komercijalne banke platile CBBiH na osnovu kamatne stope od 0,2 posto za novac iznad obavezne rezerve koji drže kod ove državne institucije.

Protekla godina nije bila posebno pozitivna ni za centralne banke u Hrvatskoj i Srbiji. Iako je CBBiH prošle godine ostvarila dobit od 12,18 miliona KM, Hrvatska narodna banka (HNB) je godinu završila u minusu od 2,55 milijardi kuna odnosno oko 340 miliona eura. Narodna banka Srbije 2017. je također završila u minusu od 83 milijarde dinara, odnosno 704 miliona eura.

HNB je, objašnjavajući navedeni minus, saopćio da je u 2017. euro znatno ojačao u odnosu na američki dolar, a da je zabilježeno i jačanje kune u odnosu na euro. Zbog toga je došlo do umanjenja kunskog “iskaza međunarodnih rezervi, a negativne nerealizirane tečajne razlike iznosile su 2.641 miliona kuna”.

“To je odredilo i ukupni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a koji je u 2017. iznosio –2.554 miliona kuna, što je prvi zabilježeni negativan rezultat još od 2003. godine. Kursni gubitak u 2017. bio bi ostvaren i da su međunarodne rezerve HNB-a bile uložene u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu jer je u protekloj godini kuna ojačala u odnosu na sve svjetske rezervne valute, što je zapravo bilo posljedica značajnog jačanja eura u odnosu na te iste valute. U usporedbi s drugim zemljama EU-a, dostupni godišnji izvještaji pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve centralne banke zabilježile negativne kursne razlike. Pritom su njihove negativne kursne razlike relativno bile višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB”, pravdali su se u Hrvatskoj narodnoj banci.

Slično opravdanje su imali i u Narodnoj banci Srbije kazavši da je “gubitak ostvaren zahvaljujući negativnim kursnim razlikama, i da je, kad se to isključi, NBS ostvarila dobit od 1,62 milijarde dinara iz operativnog poslovanja”.

Ono što je svakako interesantno u slučaju NBS-a jeste i to da je izvještaj o poslovanju za 2017. u kojem su navedeni i detalji ogromnih gubitaka objavljen ove godine tek dvije sedmice nakon što je guvernerka Jorgovanka Tabaković glasovima zastupnika u Skupštini Srbije dobila još jedan mandat na ovoj funkciji.

Centralna banka BiH (CBBiH) je u prvih šest mjeseci 2018. ostvarila neto gubitak od 3,43 miliona KM.

Time je došlo do rijetke situacije da centralna finansijska institucija naše zemlje koja upravlja novčanim i zlatnim rezervama ne posluje pozitivno. Ovaj podatak je naveden u polugodišnjem finansijskom izvještaju CBBiH u kojem se kao objašnjenje za gubitke navodi početak primjene novih računovodstvenih standarda MSFI 9 (Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja) od 1. januara 2018. godine.

International Financial Reporting Standard odnosno IFRS 9 ili MSFI 9 uvodi promjene u način klasifikacije, vrijednovanja i obračuna umanjenja vrijednosti finansijskih instrumenata i za banke predstavlja važan zaokret u pogledu priznavanja i iskazivanja kreditnih gubitaka. Umjesto koncepta nastalih kreditnih gubitaka uvodi se koncept očekivanih kreditnih gubitaka koji, između ostalog, uključuje i makroekonomske modele prilikom vršenja njihove procjene i obračuna.

“Pritisak na poslovanje Centralne banke Bosne i Hercegovine vrše, već duži vremenski period, izuzetno nepovoljni uvjeti tržišta eurozone u vidu negativnih kamatnih stopa na depozite i vrijednosne papire u koje se plasiraju devizne rezerve. Dodatni izazov za CBBiH i njeno finansijsko poslovanje predstavljala je obavezna primjena Međunarodnog standarda finansijskog izvještavanja (MSFI) od 1.1.2018. godine koji u osnovi uvodi novitete u klasifikaciji i mjerenju finansijske imovine, kao i koncept obaveze izračuna rezervacija za očekivane kreditne gubitke za finansijsku imovinu. MSFI 9 nalaže kontinuirano priznavanje očekivanih kredilnih gubitaka po principu “pogleda unaprijed” i ažuriranje na svaki izvještajni datum, s ciljem prikaza promjena kreditnog rizika kojem je izložena finansijska imovina Centralne banke BiH”, stoji u izvještaju Centralne banke BiH.

Ova institucija je zbog nove računovodstvene prakse umanjila dobit za 10,46 miliona KM. Prije umanjenja, dobit je iznosila 7,03 miliona KM.

Kao posljedica monetarne politike Evropske centralne banke, kamatne stope u eurozoni su izuzetno niske. To je dovelo do toga da su kamatne stope na depozite često u minusu, odnosno da plaćate bankama da deponuju vaš novac.

Takav slučaj je i sa Centralnom bankom BiH koja je u prvih šest mjeseci 2018. plaćala negativnu kamatnu stopu od 0,42 posto na depozite investirane kod inostranih banaka. U istom periodu prošle godine negativna kamatna stopa je bila 0,43 posto. Zbog toga je CBBiH bila u minusu 5,23 miliona KM po pitanju kamatonosne finansijske imovine.

To je dijelom balansirano sa 2,81 milion KM koliko su domaće komercijalne banke platile CBBiH na osnovu kamatne stope od 0,2 posto za novac iznad obavezne rezerve koji drže kod ove državne institucije.

Protekla godina nije bila posebno pozitivna ni za centralne banke u Hrvatskoj i Srbiji. Iako je CBBiH prošle godine ostvarila dobit od 12,18 miliona KM, Hrvatska narodna banka (HNB) je godinu završila u minusu od 2,55 milijardi kuna odnosno oko 340 miliona eura. Narodna banka Srbije 2017. je također završila u minusu od 83 milijarde dinara, odnosno 704 miliona eura.

HNB je, objašnjavajući navedeni minus, saopćio da je u 2017. euro znatno ojačao u odnosu na američki dolar, a da je zabilježeno i jačanje kune u odnosu na euro. Zbog toga je došlo do umanjenja kunskog “iskaza međunarodnih rezervi, a negativne nerealizirane tečajne razlike iznosile su 2.641 miliona kuna”.

“To je odredilo i ukupni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a koji je u 2017. iznosio –2.554 miliona kuna, što je prvi zabilježeni negativan rezultat još od 2003. godine. Kursni gubitak u 2017. bio bi ostvaren i da su međunarodne rezerve HNB-a bile uložene u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu jer je u protekloj godini kuna ojačala u odnosu na sve svjetske rezervne valute, što je zapravo bilo posljedica značajnog jačanja eura u odnosu na te iste valute. U usporedbi s drugim zemljama EU-a, dostupni godišnji izvještaji pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve centralne banke zabilježile negativne kursne razlike. Pritom su njihove negativne kursne razlike relativno bile višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB”, pravdali su se u Hrvatskoj narodnoj banci.

Slično opravdanje su imali i u Narodnoj banci Srbije kazavši da je “gubitak ostvaren zahvaljujući negativnim kursnim razlikama, i da je, kad se to isključi, NBS ostvarila dobit od 1,62 milijarde dinara iz operativnog poslovanja”.

Ono što je svakako interesantno u slučaju NBS-a jeste i to da je izvještaj o poslovanju za 2017. u kojem su navedeni i detalji ogromnih gubitaka objavljen ove godine tek dvije sedmice nakon što je guvernerka Jorgovanka Tabaković glasovima zastupnika u Skupštini Srbije dobila još jedan mandat na ovoj funkciji.