Osnovne i srednje škole u Zeničko-dobojskom kantonu, kako je ranije u razgovoru za Fenu izjavio resorni kantonalni ministar Mensur Sinanović, naredne će školske godine imati oko 1.200 upisane djece manje nego prošle godine.
To bi moglo dovesti i do smanjenja broja odjeljenja te samim tim i radnih mjesta, ali predsjednik Samostalnog sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK-a i FBiH Dževad Hadžić navodi da je zakonskim i podzakonskim aktima definisano zbrinjavanje mogućeg tehnološkog viška u osnovnim i srednjim školama u tom kantonu. To je uređeno i kolektivnim ugovorima.
“Mogući tehnolološki viškovi, bilo nastavnog ili nenastavnog osoblja, u skladu s tim procedurama, bit će zbrinjavani i naredne školske godine. Sindikat je s resornim ministarstvom postigao dogovor o upisu učenika u prve razrede srednjih i osnovnih škola te o prosječnom broju učenika u školama. Prosječan broj učenika ne bi trebao proizvesti i veliki mogući tehnološki višak, ali očekujemo da ovih dana, prema Ministarstvu i Sindikatu, sve škole dostave iskazane potrebe za novim radnim mjestima te potrebe za zbrinjavanjem tehnološkog viška. Krajem iduće sedmice tačno će se znati i koje su potrebe za raspisivanjem konkursa za prijem radnika, odnosno koji je to broj nastavnog i nenastavnog osoblja i mogući tehnološki višak”, objašnjava Hadžić.
Ističe kako o mogućem tehnološkom višku govori zato što, po planovima i Okvirnom programu zbrinjavanja, svi koji budu višak imaju prioritet zapošljavanja u drugim školama u ZDK-u.
“Evidentno je da je oko 1.000 učenika manje, a od toga je veći broj, 936 učenika, manje u srednjim školama. Shodno tome, ni Ministarstvo ni škole ni niko ne možemo utjecati na trendove smanjenja broja učenika i mogućih odjeljenja. To će, vjerovatno, proizvesti i manji broj odjeljenja te mogući tehnološki višak”, smatra Hadžić.
Ukazuje također kako u Kriterijima za prijem radnika u osnovnim i srednjim školama u ZDK-a nema više obaveznog intervjua, tako da će konkursna procedura umnogome biti ubrzana i olakšana.
“Očekujemo da će konkursi biti raspisani početkom augusta, što je sasvim dovoljno vremena da se sve procedure završe u propisanim zakonskim rokovima i pravilnicima, podzakonskim aktima. Ukidanjem intervjua, sveli smo na najmanju moguću mjeru utjecaj ljudskog faktora na izbor radnika putem konkursa”, podvlači Hadžić.
Smatra da bi bez posla mogli ostati radnici koji su radili na određeno vrijeme te da se to već dešavalo i prethodnih godina.
“Smanjenjem broja učenika nemamo isti broj radnih mjesta. Svaka školska godina donosi manji broj radnih mjesta za radnike na određeno, a tako da će, sigurno, to biti i ove školske godine. Međutim, mi zastupamo sve radnike, neovisno da li rade na određeno ili na neodređeno. Sve mehanizme koje imamo i koji su zakonski mogući, koristimo da ugovori radnika koji dugo godina rade na određeno prerastu u ugovore na neodređeno vrijeme. Kroz izmjene pedagoških standarda, a što mi zahtjevamo, ima rješenja i za radnike na određeno”, naglašava.
Podvlači kako je maksimalan broj učenika u odjeljenjima – 23. To sindikat dozvoljava, mada je po standardima moguć raspon od 16 do 31.
O uslovima koje su postavili za potpis novog kolektivnog ugovora sa Vladom ZDK-a da se prvo izjednače plaće u osnovnim i srednjim školama te da se, onda, svima plaća uveća za dodatnih 10 posto, Hadžić navodi kako oni zahtijevaju izjedanačenje prava na prostoru cijele FBiH.
“Želimo da dođemo do ujednačenih prava za sve prosvjetne radnike i one koji rade u obrazovanju. Mi od tog cilja nećemo odustati. Tražimo ujednačavanje plaća u prosvjeti u visini plaća u FBiH, a što nije slučaj u nijednom kantonu”, ističe Hadžić.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.