Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zatražilo je od kosovske strane da ukine odluku o carinama na uvoz mlijeka i pavlake iz BiH, jer je, kako su poručili, u suprotnosti s pravilima Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Naime, Ministarstvo ekonomije Kosova uvelo je carine od 17 posto, pravdajući se zaštitom domaće proizvodnje, što, prema riječima Mirka Šarovića, nisu uspjeli dokazati.

“Nisu sproveli propisane procedure i nisu dokazali da je izvršen prekomjerni uvoz. Obavijestili smo i CEFTA sekretarijat kako bi se sproveo postupak protiv kosovske strane u skladu s pravilima sporazuma”, kazao je Šarović.

On je za sljedeću sedmicu najavio da će otputovati u neke od članica CEFTA, gdje će izvršiti konsultacije.

“Da li ćemo pokrenuti neke druge mjere, zavisi od razvoja situacije”, kazao je Šarović.

Inače, odluka o carinama je donesena još u aprilu, ali se nije sprovodila jer su se Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, i Ramuš Haradinaj, premijer Kosova, dogovorili da ona bude do daljeg prolongirana.

Adin Fakić, direktor mljekare “Milkos” iz Sarajeva, kaže kako je očigledno da taj dogovor nije bio dovoljan razlog da se zaštitne mjere ne uvode.

Zbog toga su se, kako kaže, našli u problemu, jer distributeri i kupci na Kosovu ne žele mlijeko skuplje za 17 posto, a ni mljekara ne može da spusti cijenu za taj iznos kako bi neutralisala carinu.

Da je ozbiljan posao u pitanju, pokazuje i podatak da je “Milkos” za šest mjeseci ove godine na to tržište izvezao proizvode vrijedne oko 300.000 eura.

“Ova odluka za nas znači da ćemo izvoziti manje. Ukoliko se ova situacija zadrži, gubitak po nas će biti veliki”, kazao je Fakić.

Očekuje blagovremenu reakciju nadležnih, prije svega Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“Očekujem reakciju države, ali mi proizvođači gubimo nadu. BiH je zbog svoje složene organizacije postala subjekat preko kojeg svi pokazuju svoju silu, od Hrvatske, Srbije, Crne Gore pa sve do Kosova, koje se pojavljuje s nekim zaštitnim mjerama koje nisu u skladu s CEFTA i nisu u tom tonu. BiH, sa druge strane, ni kada je imala potrebu i mogućnosti i kada joj je ugovorom to bilo dozvoljeno, nije nikome uvela mjere ili sankcije kako bi spriječila uvoz”, zaključio je Fakić.

Reakciju zagovaraju i u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, iz koje traže recipročne mjere. Predlažu da se posebna pažnja obrati na uvoz vode, mineralne i gazirane sa dodatkom šećera, kao primjerom finalnog proizvoda koji se uvozi sa ove teritorije.

Tržište Kosova predstavlja jedno od najznačajnijih tržišta za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH.

Prema podacima kojima raspolaže Komora, ukupan izvoz za tarife na koje je uvedena carina u 2017. godini iznosio je više od 10 miliona KM, a u prvih pet mjeseci u 2018. godini oko 4,7 miliona KM, iz čega je jasno vidljivo od kolikog značaja je izvoz na ovo tržište za bh. mliječnu industriju.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zatražilo je od kosovske strane da ukine odluku o carinama na uvoz mlijeka i pavlake iz BiH, jer je, kako su poručili, u suprotnosti s pravilima Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Naime, Ministarstvo ekonomije Kosova uvelo je carine od 17 posto, pravdajući se zaštitom domaće proizvodnje, što, prema riječima Mirka Šarovića, nisu uspjeli dokazati.

“Nisu sproveli propisane procedure i nisu dokazali da je izvršen prekomjerni uvoz. Obavijestili smo i CEFTA sekretarijat kako bi se sproveo postupak protiv kosovske strane u skladu s pravilima sporazuma”, kazao je Šarović.

On je za sljedeću sedmicu najavio da će otputovati u neke od članica CEFTA, gdje će izvršiti konsultacije.

“Da li ćemo pokrenuti neke druge mjere, zavisi od razvoja situacije”, kazao je Šarović.

Inače, odluka o carinama je donesena još u aprilu, ali se nije sprovodila jer su se Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, i Ramuš Haradinaj, premijer Kosova, dogovorili da ona bude do daljeg prolongirana.

Adin Fakić, direktor mljekare “Milkos” iz Sarajeva, kaže kako je očigledno da taj dogovor nije bio dovoljan razlog da se zaštitne mjere ne uvode.

Zbog toga su se, kako kaže, našli u problemu, jer distributeri i kupci na Kosovu ne žele mlijeko skuplje za 17 posto, a ni mljekara ne može da spusti cijenu za taj iznos kako bi neutralisala carinu.

Da je ozbiljan posao u pitanju, pokazuje i podatak da je “Milkos” za šest mjeseci ove godine na to tržište izvezao proizvode vrijedne oko 300.000 eura.

“Ova odluka za nas znači da ćemo izvoziti manje. Ukoliko se ova situacija zadrži, gubitak po nas će biti veliki”, kazao je Fakić.

Očekuje blagovremenu reakciju nadležnih, prije svega Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“Očekujem reakciju države, ali mi proizvođači gubimo nadu. BiH je zbog svoje složene organizacije postala subjekat preko kojeg svi pokazuju svoju silu, od Hrvatske, Srbije, Crne Gore pa sve do Kosova, koje se pojavljuje s nekim zaštitnim mjerama koje nisu u skladu s CEFTA i nisu u tom tonu. BiH, sa druge strane, ni kada je imala potrebu i mogućnosti i kada joj je ugovorom to bilo dozvoljeno, nije nikome uvela mjere ili sankcije kako bi spriječila uvoz”, zaključio je Fakić.

Reakciju zagovaraju i u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, iz koje traže recipročne mjere. Predlažu da se posebna pažnja obrati na uvoz vode, mineralne i gazirane sa dodatkom šećera, kao primjerom finalnog proizvoda koji se uvozi sa ove teritorije.

Tržište Kosova predstavlja jedno od najznačajnijih tržišta za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH.

Prema podacima kojima raspolaže Komora, ukupan izvoz za tarife na koje je uvedena carina u 2017. godini iznosio je više od 10 miliona KM, a u prvih pet mjeseci u 2018. godini oko 4,7 miliona KM, iz čega je jasno vidljivo od kolikog značaja je izvoz na ovo tržište za bh. mliječnu industriju.