S registriranom potrošnjom od 10,5 litara čistog alkohola na stanovnika starijega od 15 godina, Slovenija je daleko ispred prosječne svjetske potrošnje od 6,4 litara, ali i ispred prosjeka u europskoj regiji u kojoj se prosječno popije 9,8 litara, upozoravaju u utorak slovenski liječnici.

Registrirana potrošnja alkohola u Sloveniji smanjena je prošle godine za jednu litru po stanovniku, ali je još uvijek previsoka, a zdravstveni i drugi troškovi države vezani na alkoholizam daleko su viši od onoga što se dobije kroz trošarinu na alkohol, upozorio je nacionalni institut za javno zdravlje.

“Izloženost alkoholu velik je rizik za više vrsta karcinoma koji se povezuju s pretjeranom konzumacijom. Što više i češće neka osoba pije alkohol, više je i rizika za rak”, upozorila je Mercedes Lorenčič iz Instituta za javno zdravlje.

Upozorila je i na sve više troškove liječenja alkoholizma, ali i njime uzrokovanih drugih bolesti i socijalnih posljedica, tako da ti troškovi daleko premašuju ono što država dobije naplatom poreza i taksi na alkoholna pića, prenosi Hina.

Barbara Lovrečič iz iste ustanove ističe da je pogrešno mišljenje kako su pivo i vino manje opasni u odnosu na žestoka pića.

“Ne postoje manje ili više štetna alkoholna pića jer sva sadrže etanol”, rekla je.

Svejedno je jesmo li se alkoholizirali s nekoliko boca piva ili kroz jedno žestoko piće, naglasila je Lovrečič.

S registriranom potrošnjom od 10,5 litara čistog alkohola na stanovnika starijega od 15 godina, Slovenija je daleko ispred prosječne svjetske potrošnje od 6,4 litara, ali i ispred prosjeka u europskoj regiji u kojoj se prosječno popije 9,8 litara, upozoravaju u utorak slovenski liječnici.

Registrirana potrošnja alkohola u Sloveniji smanjena je prošle godine za jednu litru po stanovniku, ali je još uvijek previsoka, a zdravstveni i drugi troškovi države vezani na alkoholizam daleko su viši od onoga što se dobije kroz trošarinu na alkohol, upozorio je nacionalni institut za javno zdravlje.

“Izloženost alkoholu velik je rizik za više vrsta karcinoma koji se povezuju s pretjeranom konzumacijom. Što više i češće neka osoba pije alkohol, više je i rizika za rak”, upozorila je Mercedes Lorenčič iz Instituta za javno zdravlje.

Upozorila je i na sve više troškove liječenja alkoholizma, ali i njime uzrokovanih drugih bolesti i socijalnih posljedica, tako da ti troškovi daleko premašuju ono što država dobije naplatom poreza i taksi na alkoholna pića, prenosi Hina.

Barbara Lovrečič iz iste ustanove ističe da je pogrešno mišljenje kako su pivo i vino manje opasni u odnosu na žestoka pića.

“Ne postoje manje ili više štetna alkoholna pića jer sva sadrže etanol”, rekla je.

Svejedno je jesmo li se alkoholizirali s nekoliko boca piva ili kroz jedno žestoko piće, naglasila je Lovrečič.