Tradicionalnim mimohodom 8372 gradskim ulicama Split je u utorak obilježio 23. godišnjicu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, gdje je u srpnju 1995. ubijeno više od 8000 muškaraca i žena.

Sudionici mimohoda, kojima su se u jednom trenutku pridružili i švedski turisti, u povorci su prošli od Narodnog trga do Marmontove ulice te Ulicom kralja Tomislava i Hrvojevom sve do Rive, gdje su u more spustili 23 crvene ruže.

Komemoracija se održala u organizaciji Koordinacije bošnjačkih organizacija u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji pod nazivom “Ne zaboravi Srebrenicu”.

Predsjednik Koordinacije Kadro Kulašin rekao je tom prilikom kako je osnovna poruka mimohoda potpora preživjelima, da suosjećaju s majkama, očevima, braćom i sestrama ubijenih te da im pošalju poruku nade, sloge, solidarnosti i mira.

“Ovakvom manifestacijom želimo senzibilizirati sredinu u kojoj živimo, ali isto tako da se o tome priča, da se neke stvari nazovu pravim imenom jer su takve kakve jesu. Mislimo da suočavanje s istinom i činjenicama može puno pomoći da se takve stvari ne ponavljaju. Na mimohodu sudjeluju ljudi različitih nacionalnosti i od te poruke nema bolje”, rekao je Kulašin, javila je Hina.

Tradicionalnim mimohodom 8372 gradskim ulicama Split je u utorak obilježio 23. godišnjicu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, gdje je u srpnju 1995. ubijeno više od 8000 muškaraca i žena.

Sudionici mimohoda, kojima su se u jednom trenutku pridružili i švedski turisti, u povorci su prošli od Narodnog trga do Marmontove ulice te Ulicom kralja Tomislava i Hrvojevom sve do Rive, gdje su u more spustili 23 crvene ruže.

Komemoracija se održala u organizaciji Koordinacije bošnjačkih organizacija u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji pod nazivom “Ne zaboravi Srebrenicu”.

Predsjednik Koordinacije Kadro Kulašin rekao je tom prilikom kako je osnovna poruka mimohoda potpora preživjelima, da suosjećaju s majkama, očevima, braćom i sestrama ubijenih te da im pošalju poruku nade, sloge, solidarnosti i mira.

“Ovakvom manifestacijom želimo senzibilizirati sredinu u kojoj živimo, ali isto tako da se o tome priča, da se neke stvari nazovu pravim imenom jer su takve kakve jesu. Mislimo da suočavanje s istinom i činjenicama može puno pomoći da se takve stvari ne ponavljaju. Na mimohodu sudjeluju ljudi različitih nacionalnosti i od te poruke nema bolje”, rekao je Kulašin, javila je Hina.