Na Svjetski dan čokolade Klub ljubitelja palačinaka podsjeća da su čokolada i palačinke „siguran dobitak“. Klub ljubitelja palačinaka u BiH do sada je pripremao veliki broj recepata sa čokoladom i čokoladnom kremom.

Najpoznatiji lijek za neraspoloženost, nedostatak energije, tugu, ali ujedno i predmet za dijeljenje sreće i ljubavi je čokolada. Čokolada, danas najrasprostranjeniji slatkiš, vodi porijeklo iz Centralne Amerike. Dobija se od biljke kakaovac (Theobroma cacao) u čijem plodu se nalazi veliki broj zrna kakaa od kojih se radi čokolada.

U prošlosti su Maje koristili plodove kakaovog stabla kako bi pravili napitak chokolati tako što su zrna kakaa mrvili i kuhali u vodi zajedno sa sojom, vanilijom i čilijem.

Danas je postupak malo drugačiji. Zrna kakaa imaju izrazito gorak okus, te se iz tog razloga moraju fermentirati kako bi se okus razvio. Nakon toga se suše, čiste, prže, a potom i mrve. Ta masa se zagrijavanjem pretvara u čokoladni liker u koji se dodaju zaslađivači, emulgatori, arome, ulja, te kakao maslac kako bi se dobila slatka čokolada koju mi danas konzumiramo.

Za izradu jednog kilograma tamne čokolade potrebno je od 300 do 600 kakao zrna. Što se tiče bijele čokolade, ona sadrži kakao maslac, ali ne sadrži kakao, te pored gore navedenih sastojaka, sadrži i mlijeko u prahu.

Čokolada je bogata fosforom, magnezijem, cinkom, željezom i kalijem, te je naučno dokazano da pomaže pri koncentraciji. Osim toga, podstiče i stvaranje hormona sreće u ljudskom organizmu, seratonina.

Konzumacijom čokolade u organizmu se oslobađaju endorfini koji nas smiruju i imaju antidepresivno djelovanje. Antioksidansi iz tamne čokolade pomažu pri očuvanju zdravlja srca i regulaciji krvnog pritiska. Međutim, ne treba pretjerivati sa unošenjem čokolade, jer to može dovesti do suprotnih efekata, kao što su razdražljivost, potištenost, gomilanje kilograma. Treba je konzumirati povremeno i u umjerenim količinama.

Čokolada je podložna utjecajima iz okoline, tako da reagira na povišenu temperaturu, vlagu, a isto tako vrlo brzo upija mirise. Stoga ju je potrebno čuvati na temperaturama ispod 20 stepeni, na suhom mjestu zaštićenom od toplote i svjetlosti.

Zanimljivo je da Švicarci konzumiraju najviše čokolade na godišnjem nivou, oko 10 kilograma po osobi, što i nije iznenađenje s obzirom na to da su švicarske čokolade među najkvalitetnijima u svijetu, napominju iz Kluba ljubitelja palačinaka.

Na Svjetski dan čokolade Klub ljubitelja palačinaka podsjeća da su čokolada i palačinke „siguran dobitak“. Klub ljubitelja palačinaka u BiH do sada je pripremao veliki broj recepata sa čokoladom i čokoladnom kremom.

Najpoznatiji lijek za neraspoloženost, nedostatak energije, tugu, ali ujedno i predmet za dijeljenje sreće i ljubavi je čokolada. Čokolada, danas najrasprostranjeniji slatkiš, vodi porijeklo iz Centralne Amerike. Dobija se od biljke kakaovac (Theobroma cacao) u čijem plodu se nalazi veliki broj zrna kakaa od kojih se radi čokolada.

U prošlosti su Maje koristili plodove kakaovog stabla kako bi pravili napitak chokolati tako što su zrna kakaa mrvili i kuhali u vodi zajedno sa sojom, vanilijom i čilijem.

Danas je postupak malo drugačiji. Zrna kakaa imaju izrazito gorak okus, te se iz tog razloga moraju fermentirati kako bi se okus razvio. Nakon toga se suše, čiste, prže, a potom i mrve. Ta masa se zagrijavanjem pretvara u čokoladni liker u koji se dodaju zaslađivači, emulgatori, arome, ulja, te kakao maslac kako bi se dobila slatka čokolada koju mi danas konzumiramo.

Za izradu jednog kilograma tamne čokolade potrebno je od 300 do 600 kakao zrna. Što se tiče bijele čokolade, ona sadrži kakao maslac, ali ne sadrži kakao, te pored gore navedenih sastojaka, sadrži i mlijeko u prahu.

Čokolada je bogata fosforom, magnezijem, cinkom, željezom i kalijem, te je naučno dokazano da pomaže pri koncentraciji. Osim toga, podstiče i stvaranje hormona sreće u ljudskom organizmu, seratonina.

Konzumacijom čokolade u organizmu se oslobađaju endorfini koji nas smiruju i imaju antidepresivno djelovanje. Antioksidansi iz tamne čokolade pomažu pri očuvanju zdravlja srca i regulaciji krvnog pritiska. Međutim, ne treba pretjerivati sa unošenjem čokolade, jer to može dovesti do suprotnih efekata, kao što su razdražljivost, potištenost, gomilanje kilograma. Treba je konzumirati povremeno i u umjerenim količinama.

Čokolada je podložna utjecajima iz okoline, tako da reagira na povišenu temperaturu, vlagu, a isto tako vrlo brzo upija mirise. Stoga ju je potrebno čuvati na temperaturama ispod 20 stepeni, na suhom mjestu zaštićenom od toplote i svjetlosti.

Zanimljivo je da Švicarci konzumiraju najviše čokolade na godišnjem nivou, oko 10 kilograma po osobi, što i nije iznenađenje s obzirom na to da su švicarske čokolade među najkvalitetnijima u svijetu, napominju iz Kluba ljubitelja palačinaka.