Lideri Evropske unije sastali su se na samitu u Briselu kako bi postigli dogovor o mjerama za suočavanje s migrantskom krizom za koju je njemačka kancelarka Angela Merkel uoči samita rekla da je “biti ili ne biti” za opstanak Evropske unije.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk u 4:34 ujutro je na Twitteru napisao da je na samitu postignut dogovor o zajedničkim zaključcima, među kojima je i onaj o pitanju migracije.

Iako se broj izbjeglica i tražitelja azila u EU uveliko smanjio i taj trend se nastavlja, a kriza nije ni približno kao ona prije dvije ili tri godine, podjele u EU zbog te teme ugrozile su načelo solidarnosti na kojem je EU nastala i zbog toga se sve više govori o mogućnosti da upravo to uzdrma temelje Unije.

Na stolu lidera su mogućnosti prema kojima bi se podržalo osnivanje migrantskih centara izvan teritorija Evropske unije, prije svega u afričkim državama, te iskrcajni centri. Tamo bi se selektirale prave izbjeglice koji bježe od rata i političkog progona od ekonomskih migranata te bi se nastavilo s postupcima davanja zaštite u državama EU.

Za tu svrhu EU već predlaže znatna financijska sredstva. No, kako je upozorila u četvrtak Merkel, ni to neće biti moguće bez sporazuma s tim državama jer je i s Turskom bio nužan bilateralni sporazum.

No, dvojbe su još treba li tražiti isključivo zajedničko rješenje na nivou cijele Evropske unije ili, kako je to predložila kancelarka Merkel, rješavati to bilateralnim sporazumima ako ne bude moguće zajedničko rješenje. Zajedničkom rješenju se nada i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

On je u četvrtak u Briselu rekao da je izrazio jasno stajalište Hrvatske da je dobro krenuti u realizaciju drugog dijela dogovora s Turskom, dakle i financijskih obveza EU prema sporazumu koji je sklopila s Ankarom, a koji je pomogao u zaustavljanju priljeva ilegalnih migranata putem zapadno-balkanske rute.

Plenković je zatražio i dodatnu spremnost za davanje sredstava za fond za afričke zemlje, dakle jačanje vanjske dimenzije rješavanja migracijske politike.

“To je ono što je u ovom trenutku najvažnije, snažnija kontrola na vanjskim granicama EU. Za Hrvatsku je to ključno. Ako su vanjske granice dobro čuvane, onda će nezakonitih migracija preko našeg teritorija, pokušaja naravno, biti sve manje. Bitno je da pokušamo ostvariti konsenzus jer je samo evropsko rješenje kojeg će se svi pridržavati jedini način za rješenje izazova koji su pred nama. Očito je da će zbog demografskih trendova, siromaštva, ratova i nefunkcionirajućih država u Africi i na srednjem istoku taj trend biti i dalje prisutan”, rekao je Plenković.

Mnogi premijeri su se složili da je vanjska dimenzija ključna i da treba jačati kontrolu vanjskih granica uz ulogu Frontexa i kapacitete svake države članice, kao i zajedničkim sredstvima.

Plenković je ponovio da će Hrvatska pružiti svu potporu državama u procesu proširenja.

“Drago nam je da je otvoren put za Makedoniju i Albaniju na sastanku ministara u Vijeću općih poslova. U toj raspravi Hrvatska je dala važan doprinos. Hrvatska je spremna dati svu potrebnu potporu”, zaključio je Plenković koji se dotakao i spora sa Slovenijom.

“Mi smo vrlo sretni što pregovaramo sa slovenskim prijateljima kako bismo pronašli rješenje tog otvorenog pitanja. Rekao sam to danas i lideru SDS-a Janezu Janši i nadam se da će se stvoriti nova vlada. Spremni smo ponovno pregovarati”, zaključio je hrvatski premijer.

Lideri Evropske unije sastali su se na samitu u Briselu kako bi postigli dogovor o mjerama za suočavanje s migrantskom krizom za koju je njemačka kancelarka Angela Merkel uoči samita rekla da je “biti ili ne biti” za opstanak Evropske unije.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk u 4:34 ujutro je na Twitteru napisao da je na samitu postignut dogovor o zajedničkim zaključcima, među kojima je i onaj o pitanju migracije.

Iako se broj izbjeglica i tražitelja azila u EU uveliko smanjio i taj trend se nastavlja, a kriza nije ni približno kao ona prije dvije ili tri godine, podjele u EU zbog te teme ugrozile su načelo solidarnosti na kojem je EU nastala i zbog toga se sve više govori o mogućnosti da upravo to uzdrma temelje Unije.

Na stolu lidera su mogućnosti prema kojima bi se podržalo osnivanje migrantskih centara izvan teritorija Evropske unije, prije svega u afričkim državama, te iskrcajni centri. Tamo bi se selektirale prave izbjeglice koji bježe od rata i političkog progona od ekonomskih migranata te bi se nastavilo s postupcima davanja zaštite u državama EU.

Za tu svrhu EU već predlaže znatna financijska sredstva. No, kako je upozorila u četvrtak Merkel, ni to neće biti moguće bez sporazuma s tim državama jer je i s Turskom bio nužan bilateralni sporazum.

No, dvojbe su još treba li tražiti isključivo zajedničko rješenje na nivou cijele Evropske unije ili, kako je to predložila kancelarka Merkel, rješavati to bilateralnim sporazumima ako ne bude moguće zajedničko rješenje. Zajedničkom rješenju se nada i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

On je u četvrtak u Briselu rekao da je izrazio jasno stajalište Hrvatske da je dobro krenuti u realizaciju drugog dijela dogovora s Turskom, dakle i financijskih obveza EU prema sporazumu koji je sklopila s Ankarom, a koji je pomogao u zaustavljanju priljeva ilegalnih migranata putem zapadno-balkanske rute.

Plenković je zatražio i dodatnu spremnost za davanje sredstava za fond za afričke zemlje, dakle jačanje vanjske dimenzije rješavanja migracijske politike.

“To je ono što je u ovom trenutku najvažnije, snažnija kontrola na vanjskim granicama EU. Za Hrvatsku je to ključno. Ako su vanjske granice dobro čuvane, onda će nezakonitih migracija preko našeg teritorija, pokušaja naravno, biti sve manje. Bitno je da pokušamo ostvariti konsenzus jer je samo evropsko rješenje kojeg će se svi pridržavati jedini način za rješenje izazova koji su pred nama. Očito je da će zbog demografskih trendova, siromaštva, ratova i nefunkcionirajućih država u Africi i na srednjem istoku taj trend biti i dalje prisutan”, rekao je Plenković.

Mnogi premijeri su se složili da je vanjska dimenzija ključna i da treba jačati kontrolu vanjskih granica uz ulogu Frontexa i kapacitete svake države članice, kao i zajedničkim sredstvima.

Plenković je ponovio da će Hrvatska pružiti svu potporu državama u procesu proširenja.

“Drago nam je da je otvoren put za Makedoniju i Albaniju na sastanku ministara u Vijeću općih poslova. U toj raspravi Hrvatska je dala važan doprinos. Hrvatska je spremna dati svu potrebnu potporu”, zaključio je Plenković koji se dotakao i spora sa Slovenijom.

“Mi smo vrlo sretni što pregovaramo sa slovenskim prijateljima kako bismo pronašli rješenje tog otvorenog pitanja. Rekao sam to danas i lideru SDS-a Janezu Janši i nadam se da će se stvoriti nova vlada. Spremni smo ponovno pregovarati”, zaključio je hrvatski premijer.