U BiH je do sada registrovano 7.128 migranata, od kojih je 6.354 iskazalo namjeru za podnošenje azila, a 662 podnijelo zahtjev za azil, rekao je danas u Sarajevu ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

“Po osnovu readmisije od Hrvatske, primili smo 317 osoba, a 575 predali drugim državama”, kazao je Mektić na konferenciji za novinare nakon sastanka Operativnog štaba za pitanje migracija u BiH.

Prema njegovim riječima, među ovih 7.128 migranata nije uračunat jedan broj onih koji su se direktno prijavili Službi za poslove sa strancima, jer još uvijek ne funkcioniše informacioni sistem koji te podatke obrađuje.

Mektić je istakao da je od prošle sedmice Granična policija odbila i spriječila da na područje BiH uđe 490 migranata.

“To znači da mjere uvođenja dodatnih policijskih snaga daju rezultate. Sve se više i više povećava broj odbijenih i spriječenih ulazaka u BiH, a najviše je opterećen prostor oko Zvornika”, kazao je Mektić.

Naglašava da je znatno smanjeno uvođenje dodatnih policijskih snaga na južnom dijelu BiH, a sada se traže rješenja za zatvaranje područja oko Zvornika.

“U ovom momentu još uvijek nema nekog zajedničkog evropskog rješenja ovog problema i mi se za zaštitu bh. granice isključivo zasad moramo oslanjati na vlastite kapacitete”, dodao je Mektić.

Pojašnjava da migranti u BiH najviše dolaze iz zemalja Evropske unije – konkretnije iz Bugarske i Grčke.

“Ti migranti samo žele da tranzitiraju preko zapadnog Balkana i odu dalje u EU. Iz tih razloga rješenje je trebala tražiti EU, a da mi budemo partneri. Ali nema tih rješenja osim što vidite da se svakodnevno o tome u Briselu nešto dogovara i raspravlja”, poručio je Mektić.

Problematičnim je naveo situaciju u Bihaću gdje su migranti smješteni u starom đačkom domu, koje nije adekvatno rješenje.

“Migranti u Bihaću hodaju po gradu u grupama i leže po parkovima, što stvara jedan osjećaj uznemirenosti, pa i nesigurnosti građana”, navodi Mektić.

Tragajući za najboljim mogućim odlukama, podsjeća da su se Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH usaglasili da bi u objektu Agrokomerca u Velikoj Kladuši mogao biti napravljen adekvatan prihvatni centar za sve migrante sa područja Unsko-sanskog kantona.

“To je jedan dosta solidan objekat sa dovoljnim prostorom da bismo boravak tih ljudi mogli organizovati na zadovoljavajući način. Mogli bismo napraviti kombinovanu vrstu prihvatnog centra – jedan dio bio bi za migrante u izolaciji, drugi dio za one u postupku azila, a treći za ranjive kategorije, odnosno maloljetne osobe pod pratnjom”, pojašnjava Mektić.

Međutim, navodi kako je jučer od Evropske komisije dobio obavijest da ona ne želi finansirati objekat Agrokomerca jer je smješten preblizu granici EU, te da bi to na određeni način pozivalo migrante da u taj prihvatni centar dolaze kako bi dalje išli u EU.

“Kao da oni žele da ostanu u BiH pa mi sada pravimo njima tu nekakve objekte koji će ih dalje poticati iz BiH u EU. Ili, pak, neko možda ima namjeru da to sve pošalje u dubinu BiH ne bi li se pokušali stvarati izbjeglički kampovi u našoj zemlji. Ja sam rekao – na prostoru BiH neće se praviti nikakvi izbjeglički kampovi. Mi smo žrtva ove migrantske krize i trpimo njene posljedice. Na tom planu možemo biti samo u svojstvu dobrog domaćina da oni koji uđu budu humanitarno tretirani i idu dalje iz BiH”, istakao je Mektić.

Naglasio je da Ministarstvo na čijem je čelu za to neće dati saglasnost, jer bi za BiH pravljenje izbjegličkih kampova bilo pogubno u svakom smislu.

“U BiH ćemo napraviti samo dva izbjeglička prihvatna centra, to će biti kasarna “Ušivak” u Hadžićima i objekat u USK. I nema više priče. Nikakvi kampovi ne dolaze u obzir. Ne interesuju me ničije pare, taman to bile i pare EU, koje su namijenjene da se u BiH prave izbjeglički kampovi”, ističe Mektić.

Dodaje kako je isto ovo jutros jasno poručio i zamjeniku šefa Delegacije EU u BiH.

“Tu se spominju milioni i milioni eura, a mi još uvijek nemamo para da pokosimo i popravimo ogradu na mjestima gdje se nalaze ti migranti”, kazao je Mektić.

Napominje da je BiH od Evropske razvojne banke dobila milion eura iz kriznog fonda, ali po osnovu njenog pristupanja i kontribucije koju plaća. BiH je, nastavlja, odlučila da ne odustane od objekta Agrokomerca, s obzirom na to da se radi o kvalitetnom rješenju.

“Tokom ove sedmice počet ćemo s uređenjem objekta Agrokomerca i ovog vikenda već poslati dovoljan broj namjenskih šatora s klimom i grijanjem. Krećemo u smještaj tih migranata u Agrokomerc. Hranit ćemo ih koliko možemo”, ističe Mektić.

Još jednom je ponovio kako BiH insistira da migranti budu smješteni u objekat Agrokomerca, a na Evropskoj komisiji je da li će se priključiti u njegovom finansiranju.

“Mi pravimo ovdje takvu situaciju i kapacitete u smislu tranzita tih migranata, a ne da oni ostanu ovdje zaglavljeni i da se to godinama vuče kao ozbiljan problem u BiH. Ponavljam, nema nikakvih imigracionih kampova unutar BiH”, dodao je Mektić.

U BiH je do sada registrovano 7.128 migranata, od kojih je 6.354 iskazalo namjeru za podnošenje azila, a 662 podnijelo zahtjev za azil, rekao je danas u Sarajevu ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

“Po osnovu readmisije od Hrvatske, primili smo 317 osoba, a 575 predali drugim državama”, kazao je Mektić na konferenciji za novinare nakon sastanka Operativnog štaba za pitanje migracija u BiH.

Prema njegovim riječima, među ovih 7.128 migranata nije uračunat jedan broj onih koji su se direktno prijavili Službi za poslove sa strancima, jer još uvijek ne funkcioniše informacioni sistem koji te podatke obrađuje.

Mektić je istakao da je od prošle sedmice Granična policija odbila i spriječila da na područje BiH uđe 490 migranata.

“To znači da mjere uvođenja dodatnih policijskih snaga daju rezultate. Sve se više i više povećava broj odbijenih i spriječenih ulazaka u BiH, a najviše je opterećen prostor oko Zvornika”, kazao je Mektić.

Naglašava da je znatno smanjeno uvođenje dodatnih policijskih snaga na južnom dijelu BiH, a sada se traže rješenja za zatvaranje područja oko Zvornika.

“U ovom momentu još uvijek nema nekog zajedničkog evropskog rješenja ovog problema i mi se za zaštitu bh. granice isključivo zasad moramo oslanjati na vlastite kapacitete”, dodao je Mektić.

Pojašnjava da migranti u BiH najviše dolaze iz zemalja Evropske unije – konkretnije iz Bugarske i Grčke.

“Ti migranti samo žele da tranzitiraju preko zapadnog Balkana i odu dalje u EU. Iz tih razloga rješenje je trebala tražiti EU, a da mi budemo partneri. Ali nema tih rješenja osim što vidite da se svakodnevno o tome u Briselu nešto dogovara i raspravlja”, poručio je Mektić.

Problematičnim je naveo situaciju u Bihaću gdje su migranti smješteni u starom đačkom domu, koje nije adekvatno rješenje.

“Migranti u Bihaću hodaju po gradu u grupama i leže po parkovima, što stvara jedan osjećaj uznemirenosti, pa i nesigurnosti građana”, navodi Mektić.

Tragajući za najboljim mogućim odlukama, podsjeća da su se Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH usaglasili da bi u objektu Agrokomerca u Velikoj Kladuši mogao biti napravljen adekvatan prihvatni centar za sve migrante sa područja Unsko-sanskog kantona.

“To je jedan dosta solidan objekat sa dovoljnim prostorom da bismo boravak tih ljudi mogli organizovati na zadovoljavajući način. Mogli bismo napraviti kombinovanu vrstu prihvatnog centra – jedan dio bio bi za migrante u izolaciji, drugi dio za one u postupku azila, a treći za ranjive kategorije, odnosno maloljetne osobe pod pratnjom”, pojašnjava Mektić.

Međutim, navodi kako je jučer od Evropske komisije dobio obavijest da ona ne želi finansirati objekat Agrokomerca jer je smješten preblizu granici EU, te da bi to na određeni način pozivalo migrante da u taj prihvatni centar dolaze kako bi dalje išli u EU.

“Kao da oni žele da ostanu u BiH pa mi sada pravimo njima tu nekakve objekte koji će ih dalje poticati iz BiH u EU. Ili, pak, neko možda ima namjeru da to sve pošalje u dubinu BiH ne bi li se pokušali stvarati izbjeglički kampovi u našoj zemlji. Ja sam rekao – na prostoru BiH neće se praviti nikakvi izbjeglički kampovi. Mi smo žrtva ove migrantske krize i trpimo njene posljedice. Na tom planu možemo biti samo u svojstvu dobrog domaćina da oni koji uđu budu humanitarno tretirani i idu dalje iz BiH”, istakao je Mektić.

Naglasio je da Ministarstvo na čijem je čelu za to neće dati saglasnost, jer bi za BiH pravljenje izbjegličkih kampova bilo pogubno u svakom smislu.

“U BiH ćemo napraviti samo dva izbjeglička prihvatna centra, to će biti kasarna “Ušivak” u Hadžićima i objekat u USK. I nema više priče. Nikakvi kampovi ne dolaze u obzir. Ne interesuju me ničije pare, taman to bile i pare EU, koje su namijenjene da se u BiH prave izbjeglički kampovi”, ističe Mektić.

Dodaje kako je isto ovo jutros jasno poručio i zamjeniku šefa Delegacije EU u BiH.

“Tu se spominju milioni i milioni eura, a mi još uvijek nemamo para da pokosimo i popravimo ogradu na mjestima gdje se nalaze ti migranti”, kazao je Mektić.

Napominje da je BiH od Evropske razvojne banke dobila milion eura iz kriznog fonda, ali po osnovu njenog pristupanja i kontribucije koju plaća. BiH je, nastavlja, odlučila da ne odustane od objekta Agrokomerca, s obzirom na to da se radi o kvalitetnom rješenju.

“Tokom ove sedmice počet ćemo s uređenjem objekta Agrokomerca i ovog vikenda već poslati dovoljan broj namjenskih šatora s klimom i grijanjem. Krećemo u smještaj tih migranata u Agrokomerc. Hranit ćemo ih koliko možemo”, ističe Mektić.

Još jednom je ponovio kako BiH insistira da migranti budu smješteni u objekat Agrokomerca, a na Evropskoj komisiji je da li će se priključiti u njegovom finansiranju.

“Mi pravimo ovdje takvu situaciju i kapacitete u smislu tranzita tih migranata, a ne da oni ostanu ovdje zaglavljeni i da se to godinama vuče kao ozbiljan problem u BiH. Ponavljam, nema nikakvih imigracionih kampova unutar BiH”, dodao je Mektić.