Supermarketi na Zapadu koriste kupovnu moć kako bi prisilili dobavljače da snize cijene, čime pridonose izrabljivanju pa i prisilnom radu miliona poljoprivrednika širom svijeta, objavila je neprofitna organizacija Oxfam.

“Milioni žena i muškaraca koji proizvode našu hranu zarobljeni su u siromaštvu i suočeni s okrutnim uslovima rada dok prehrambena industrija zarađuje milijarde dolara”, poručili su iz Oxfama prilikom objave izvještaja “Zreli za promjene”.

“Od prisilnog rada na ribaricama u jugoistočnoj Aziji do plata koje generiraju siromaštvo na indijskim plantažama čaja i radnicima na rubu gladi u vinogradima Južnoafričke Republike, kršenje ljudskih i radničkih prava previše se ukorijenilo u lancima nabavke hrane”, stoji u Oxfamovom izvještaju koji prenosi Hina.

Prema navodima te organizacije, istraživanja provedena prošle godine u pet zemalja dokumentirala su “više vrsta nepravedne poslovne prakse” divova u segmentu supermarketa, uključujući utvrđivanje cijena ispod nivoa troškova održive proizvodnje.

Supermarketi također nisu spremni podići cijene koje plaćaju dobavljačima zbog uključivanja u izračun povećanja minimalnih plata, dodaju.

Najvišu cijenu takve prakse plaćaju radnici na dnu lanca proizvodnje, upozoravaju iz Oxfama.

Na Tajlandu više od 90 posto radnika u tvornicama za preradu plodova mora navelo je da u prethodnom mjesecu nije jelo dovoljno da zadovolji svoje potrebe. Oko 80 posto njih su žene, upozoravaju iz organizacije.

U Italiji, gdje većinu radnika u poljoprivredi čine migranti, 75 posto žena zaposlenih u proizvodnji voća i povrća kazalo je da su one same ili članovi njihovih porodica bili prisiljeni propuštati obroke jer nisu mogli priuštiti kupovinu dovoljne količine hrane.

“Jedan je od najokrutnijih paradoksa našeg vremena što ljudi koji proizvode našu hranu i njihove porodice često nemaju dovoljno novca za hranu”, naglašavaju u Oxfamu.

Kritizirali su velike evropske i američke supermarkete koji po njihovim tvrdnjama ne vode računa o dostojanstvu proizvođača hrane.

Jedan od uzroka produbljivanja nejednakosti jest želja lanaca supermarketa da tokom cijele godine nude široki izbor prehrambenih proizvoda po niskim cijenama.

Od te želje najviše profitiraju sami supermarketi, pokazuje Oxfamov izvještaj, ne vodeći previše računa o uslovima rada zaposlenih.

“Osam najvećih supermarketa u svijetu čije su dionice uvrštene u berzanske kotacije generiralo je 2016. godine nekih 1.000 milijardi dolara prihoda i gotovo 22 milijarde dolara dobiti”, konstatuju u Oxfamu.

Stoga namjeravaju pokrenuti kampanju kojom će od supermarketa zatražiti “borbu protiv nehumanih uslov rada”.

“Supermarketi mogu priuštiti da proizvođačima plaćaju poštenu cijenu, ne prosljeđujući pritom troškove kupcima”, naglasila je izvršna direktorica Oxfama Winnie Byanyima.

Supermarketi na Zapadu koriste kupovnu moć kako bi prisilili dobavljače da snize cijene, čime pridonose izrabljivanju pa i prisilnom radu miliona poljoprivrednika širom svijeta, objavila je neprofitna organizacija Oxfam.

“Milioni žena i muškaraca koji proizvode našu hranu zarobljeni su u siromaštvu i suočeni s okrutnim uslovima rada dok prehrambena industrija zarađuje milijarde dolara”, poručili su iz Oxfama prilikom objave izvještaja “Zreli za promjene”.

“Od prisilnog rada na ribaricama u jugoistočnoj Aziji do plata koje generiraju siromaštvo na indijskim plantažama čaja i radnicima na rubu gladi u vinogradima Južnoafričke Republike, kršenje ljudskih i radničkih prava previše se ukorijenilo u lancima nabavke hrane”, stoji u Oxfamovom izvještaju koji prenosi Hina.

Prema navodima te organizacije, istraživanja provedena prošle godine u pet zemalja dokumentirala su “više vrsta nepravedne poslovne prakse” divova u segmentu supermarketa, uključujući utvrđivanje cijena ispod nivoa troškova održive proizvodnje.

Supermarketi također nisu spremni podići cijene koje plaćaju dobavljačima zbog uključivanja u izračun povećanja minimalnih plata, dodaju.

Najvišu cijenu takve prakse plaćaju radnici na dnu lanca proizvodnje, upozoravaju iz Oxfama.

Na Tajlandu više od 90 posto radnika u tvornicama za preradu plodova mora navelo je da u prethodnom mjesecu nije jelo dovoljno da zadovolji svoje potrebe. Oko 80 posto njih su žene, upozoravaju iz organizacije.

U Italiji, gdje većinu radnika u poljoprivredi čine migranti, 75 posto žena zaposlenih u proizvodnji voća i povrća kazalo je da su one same ili članovi njihovih porodica bili prisiljeni propuštati obroke jer nisu mogli priuštiti kupovinu dovoljne količine hrane.

“Jedan je od najokrutnijih paradoksa našeg vremena što ljudi koji proizvode našu hranu i njihove porodice često nemaju dovoljno novca za hranu”, naglašavaju u Oxfamu.

Kritizirali su velike evropske i američke supermarkete koji po njihovim tvrdnjama ne vode računa o dostojanstvu proizvođača hrane.

Jedan od uzroka produbljivanja nejednakosti jest želja lanaca supermarketa da tokom cijele godine nude široki izbor prehrambenih proizvoda po niskim cijenama.

Od te želje najviše profitiraju sami supermarketi, pokazuje Oxfamov izvještaj, ne vodeći previše računa o uslovima rada zaposlenih.

“Osam najvećih supermarketa u svijetu čije su dionice uvrštene u berzanske kotacije generiralo je 2016. godine nekih 1.000 milijardi dolara prihoda i gotovo 22 milijarde dolara dobiti”, konstatuju u Oxfamu.

Stoga namjeravaju pokrenuti kampanju kojom će od supermarketa zatražiti “borbu protiv nehumanih uslov rada”.

“Supermarketi mogu priuštiti da proizvođačima plaćaju poštenu cijenu, ne prosljeđujući pritom troškove kupcima”, naglasila je izvršna direktorica Oxfama Winnie Byanyima.