Ured za reviziju institucija FBiH u svom izvještaju koji je objavljen ovog mjeseca objavio je podatke o zapošljavanju u devet javnih preduzeća u periodu od 2014. do 2016. godine.

Ukupno je zaposleno 2.282 nova radnika od čega su 1.674 radnika primljena bez konkursa, piše agencija Patria. Najveći broj je zaposlen u JP Elektroprivreda BiH – njih 652, a 420 bez provedenog konkursa. U BH Telecomu je zaposleno 277 radnika, a 212 bez konkursa. JP Autoceste Mostar primile su 195 radnika bez ijednog provedenog konkursa.

Prema dostavljenim podacima koji su prikazani u tabeli, evidentno je da su javna preduzeća, u posmatranim godinama, intenzivno zapošljavala nove radnike.

– Menadžment se prilikom zapošljavanja odlučivao za manje transparentne načine zapošljavanja predviđene internim aktima. Naime, iako su internim aktima predvidjeli mogućnost zapošljavanja putem javnog oglašavanja, revizija se uvjerila da je u praksi to bio jedan od najrjeđih načina zapošljavanja. Značajno je istaknuti i činjenicu da podatke o broju zaposlenih u javnim preduzećima, putem konkursa, ili na neki drugi način, ne posjeduju nadležne institucije, odnosno Vlada FBiH i resorna ministarstva – navode iz Ureda za reviziju institucija FBiH.

Prema podacima dobivenim iz javnih preduzeća, zapošljavanje kandidata na osnovu pristiglih prijava, zastupljeno je u gotovo svim javnim preduzećima iz uzorka.

– Naime, radi se o zapošljavanju koje nije vršeno na osnovu javnog konkursa/oglasa, nego isključivo na osnovu individualnih prijava za posao, koje su stizale, kako su naveli sagovornici, različitim putem u javna preduzeća (protokol, e-mail, internet-stranice). Od devet preduzeća iz uzorka, samo jedno preduzeće nije vršilo zapošljavanje putem pristiglih prijava. Važno je napomenuti da većina preduzeća koja su vršila zapošljavanje na osnovu pristiglih prijava, na svojim internet-stranicama nisu pružala transparentne informacije o mogućnostima zapošljavanja putem prijava. U navedenim okolnostima, sva zainteresovana i nezaposlena lica nisu imala isti pristup informacijama, pa tako ni radnom mjestu – navodi se u izvještaju.

Nakon što je Vlada FBiH donijela moratorij na zapošljavanje koji se, između ostalog, odnosio i na javna preduzeća FBiH, javna preduzeća su imala mogućnost (prema zaključcima Vlade FBiH) da vrše zapošljavanje, uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH. Revizija je konstatovala da su javna preduzeća, u posmatranim godinama revizije, koristila ovu mogućnost prilikom zapošljavanja.

– Ovakav način davanja saglasnosti na zapošljavanje u javnim preduzećima, bio je netransparentan za širu javnost, s obzirom da se korespodencija, o davanju saglasnosti za zapošljavanje, odvijala isključivo između javnog preduzeća, resornih ministarstava i Vlade FBiH. Nezaposlena lica i šira javnost raspolagali su samo informacijama o tome da je na snazi moratorij na zapošljavanje, odnosno da nemaju mogućnost zaposliti se u javnom sektoru dok traje moratorij (koji se kontinuirano produžavao).

Ured za reviziju institucija FBiH zaključio je da zakonska regulativa ne osigurava transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima u FBiH, kao i da ne postoji adekvatan nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima.

Ured za reviziju institucija FBiH u svom izvještaju koji je objavljen ovog mjeseca objavio je podatke o zapošljavanju u devet javnih preduzeća u periodu od 2014. do 2016. godine.

Ukupno je zaposleno 2.282 nova radnika od čega su 1.674 radnika primljena bez konkursa, piše agencija Patria. Najveći broj je zaposlen u JP Elektroprivreda BiH – njih 652, a 420 bez provedenog konkursa. U BH Telecomu je zaposleno 277 radnika, a 212 bez konkursa. JP Autoceste Mostar primile su 195 radnika bez ijednog provedenog konkursa.

Prema dostavljenim podacima koji su prikazani u tabeli, evidentno je da su javna preduzeća, u posmatranim godinama, intenzivno zapošljavala nove radnike.

– Menadžment se prilikom zapošljavanja odlučivao za manje transparentne načine zapošljavanja predviđene internim aktima. Naime, iako su internim aktima predvidjeli mogućnost zapošljavanja putem javnog oglašavanja, revizija se uvjerila da je u praksi to bio jedan od najrjeđih načina zapošljavanja. Značajno je istaknuti i činjenicu da podatke o broju zaposlenih u javnim preduzećima, putem konkursa, ili na neki drugi način, ne posjeduju nadležne institucije, odnosno Vlada FBiH i resorna ministarstva – navode iz Ureda za reviziju institucija FBiH.

Prema podacima dobivenim iz javnih preduzeća, zapošljavanje kandidata na osnovu pristiglih prijava, zastupljeno je u gotovo svim javnim preduzećima iz uzorka.

– Naime, radi se o zapošljavanju koje nije vršeno na osnovu javnog konkursa/oglasa, nego isključivo na osnovu individualnih prijava za posao, koje su stizale, kako su naveli sagovornici, različitim putem u javna preduzeća (protokol, e-mail, internet-stranice). Od devet preduzeća iz uzorka, samo jedno preduzeće nije vršilo zapošljavanje putem pristiglih prijava. Važno je napomenuti da većina preduzeća koja su vršila zapošljavanje na osnovu pristiglih prijava, na svojim internet-stranicama nisu pružala transparentne informacije o mogućnostima zapošljavanja putem prijava. U navedenim okolnostima, sva zainteresovana i nezaposlena lica nisu imala isti pristup informacijama, pa tako ni radnom mjestu – navodi se u izvještaju.

Nakon što je Vlada FBiH donijela moratorij na zapošljavanje koji se, između ostalog, odnosio i na javna preduzeća FBiH, javna preduzeća su imala mogućnost (prema zaključcima Vlade FBiH) da vrše zapošljavanje, uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH. Revizija je konstatovala da su javna preduzeća, u posmatranim godinama revizije, koristila ovu mogućnost prilikom zapošljavanja.

– Ovakav način davanja saglasnosti na zapošljavanje u javnim preduzećima, bio je netransparentan za širu javnost, s obzirom da se korespodencija, o davanju saglasnosti za zapošljavanje, odvijala isključivo između javnog preduzeća, resornih ministarstava i Vlade FBiH. Nezaposlena lica i šira javnost raspolagali su samo informacijama o tome da je na snazi moratorij na zapošljavanje, odnosno da nemaju mogućnost zaposliti se u javnom sektoru dok traje moratorij (koji se kontinuirano produžavao).

Ured za reviziju institucija FBiH zaključio je da zakonska regulativa ne osigurava transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima u FBiH, kao i da ne postoji adekvatan nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima.