Od 1996. godine do danas 71.321 osoba se odrekla bh. državljanstva, a samo u ovoj godini zaključno s 25. julom, bh. državljanstva se odreklo 2.133 osobe, potvrđeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Prema podacima tog ministarstva, sve te osobe su u postupku dostavile dokaz o boravku u inostranstvu, što je jedan od uslova za odricanje.

Pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH Milan Zjajić, najviše osoba odriče se bh. državljanstva radi sticanja državljanstva SR Njemačke.

“Lako je naslutiti da je ovo posljedica najprije propisa SR Njemačke koji ne dozvoljava dvojno državljanstvo, a zatim to ukazuje da veliki broj državljana BiH boravi u toj državi i da veliki broj naših državljana želi da se integriše u njemačko društvo, zbog razvijene privrede, ljudskih prava, boljeg života, lakšeg zaposlenja, studiranja i slično”, ističe Zjajić.

Kada su u pitanju statistički podaci, navodi, očito je da se godišnji broj već duže vrijeme ustalio i kreće se oko 3.500 osoba godišnje, a u 2016. godini broj je blago povećan.

“Smatramo da se iz te činjenice ne mogu izvlačiti neki posebni zaključci. Sigurnosna situacija u zapadnoj Evropi je razlog da vlasti u tim državama ažuriraju evidencije građana i u tom smislu nam se javlja određen broj osoba koje su ranije stekle državljanstvo država u kojima borave, a da se prethodno nisu odrekla ranijeg državljanstva, ili je u postupku njihove provjere utvrđeno da, recimo, pored državljanstva Hrvatske ili Srbije imaju i bh. državljanstvo, pa se sada traži da ga se odreknu”, pojašnjava Zjajić.

Naglasio je da se zahtjevi podnose davanjem izjave, a izjava se može dati samo ako je dokumentacija uredna, “tako da se rijetko kada dešava da bude veliki broj predmeta u proceduri”.

U vrijeme godišnjih odmora ili praznika, dodao je, pripadnici bh. dijaspore često koriste da kod nadležnih organa obave i ovaj administrativni posao, pa je u to vrijeme povećan broj predmeta i stranki koje traže prestanak bh. državljanstva odricanjem.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kažu da u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, sigurniji radnopravni status i slično.

Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.

Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM, za države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa.

Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Postoji interes za osobe koje su se odrekla bh. državljanstva za ponovno sticanje i takvi postupci su se zasad vodili samo na području Republike Srpske, jer Federacija BiH do prije nekoliko dana nije bila usaglasila svoj Zakon o državljanstvu sa Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz decembra 2013. godine.

Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga zahtijeva da je ostvarena godina dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su te osobe stekle nakon odricanja od bh. državljanstva, izuzev ako BiH s tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu, kažu u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1996. do 2015. godine ukupno se od državljanstva BiH odreklo 69.188 osoba.

Od 1996. godine do danas 71.321 osoba se odrekla bh. državljanstva, a samo u ovoj godini zaključno s 25. julom, bh. državljanstva se odreklo 2.133 osobe, potvrđeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Prema podacima tog ministarstva, sve te osobe su u postupku dostavile dokaz o boravku u inostranstvu, što je jedan od uslova za odricanje.

Pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH Milan Zjajić, najviše osoba odriče se bh. državljanstva radi sticanja državljanstva SR Njemačke.

“Lako je naslutiti da je ovo posljedica najprije propisa SR Njemačke koji ne dozvoljava dvojno državljanstvo, a zatim to ukazuje da veliki broj državljana BiH boravi u toj državi i da veliki broj naših državljana želi da se integriše u njemačko društvo, zbog razvijene privrede, ljudskih prava, boljeg života, lakšeg zaposlenja, studiranja i slično”, ističe Zjajić.

Kada su u pitanju statistički podaci, navodi, očito je da se godišnji broj već duže vrijeme ustalio i kreće se oko 3.500 osoba godišnje, a u 2016. godini broj je blago povećan.

“Smatramo da se iz te činjenice ne mogu izvlačiti neki posebni zaključci. Sigurnosna situacija u zapadnoj Evropi je razlog da vlasti u tim državama ažuriraju evidencije građana i u tom smislu nam se javlja određen broj osoba koje su ranije stekle državljanstvo država u kojima borave, a da se prethodno nisu odrekla ranijeg državljanstva, ili je u postupku njihove provjere utvrđeno da, recimo, pored državljanstva Hrvatske ili Srbije imaju i bh. državljanstvo, pa se sada traži da ga se odreknu”, pojašnjava Zjajić.

Naglasio je da se zahtjevi podnose davanjem izjave, a izjava se može dati samo ako je dokumentacija uredna, “tako da se rijetko kada dešava da bude veliki broj predmeta u proceduri”.

U vrijeme godišnjih odmora ili praznika, dodao je, pripadnici bh. dijaspore često koriste da kod nadležnih organa obave i ovaj administrativni posao, pa je u to vrijeme povećan broj predmeta i stranki koje traže prestanak bh. državljanstva odricanjem.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kažu da u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, sigurniji radnopravni status i slično.

Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.

Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM, za države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa.

Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Postoji interes za osobe koje su se odrekla bh. državljanstva za ponovno sticanje i takvi postupci su se zasad vodili samo na području Republike Srpske, jer Federacija BiH do prije nekoliko dana nije bila usaglasila svoj Zakon o državljanstvu sa Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz decembra 2013. godine.

Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga zahtijeva da je ostvarena godina dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su te osobe stekle nakon odricanja od bh. državljanstva, izuzev ako BiH s tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu, kažu u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1996. do 2015. godine ukupno se od državljanstva BiH odreklo 69.188 osoba.