Posmatrajući konditorsku industriju sa aspekta vanjskotrgovinske razmjene, značaj konditorske industrije se ne smije zanemariti.

U prošloj godini, konditorskih proizvoda je izvezeno u vrijednosti od skoro 81 milion KM, a najviše smo izvozili hljeb, peciva, kolače, kekse, čokoladu i ostale proizvode koje sadrže kakao.

Proizvode i dalje izvozimo u zemlje regije, i to u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru , Makedoniju i Kosovo. Uvoz je i dalje tri puta veći od izvoza i njegova vrijednost se kretala preko 317 miliona KM.

Problemi konditora

“Jedan od velikih problema koji opterećuju konditorsku industriju, kao i druge prehrambene industrije u BiH jeste obiman uvoz ovih proizvoda koji su cjenovno niži od domaćih, te kao takvi čine nelojalnu konkurenciju. S druge strane, bh. proizvođači često imaju problema sa izvozom vlastitih proizvoda zbog rigoroznih kontrola”, kazali su iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Akta.ba.

Konditorska industrija je godinama bila pod opterećenjem nelojalne konkurencije iz drugih zemalja što je uveliko onemogućilo razvoj i nove investicije ove industrije. Pod takvim opterećenjem domaća konditorska industrija nije bila u stanju značajnije investirati u nove tehnologije kako bi uhvatila korak sa trendovima koji vladaju u svijetu.

“Situacija je sada u tom smislu značajno bolja, tako da se mogu očekivati i značajniji rast i razvoj domaće konditorske industrije. Vispak je dugo vremena bio jedini domaći proizvođač čokolada. U nastojanju da ispunimo očekivanja tržišta, mislim da smo ispunili zadaću i da je pozicija koju imamo na tržištu zadovoljavajuća u ovom trenutku. Imamo planove da ovaj dio portfolia u budućnosti značajno unaprijedimo. Također, u ovom segmentu vidim šansu u onome što se zove bogato nasljeđe bosanske kuhinje. Inovacije koje bi bile fokusirane na tradicionalne ukuse donijele bi velike promjene u korist domaćih proizvođača”, objasnila je za Akta.ba Nina Bijedić-Mujanović, direktorica Vispak-a iz Visokog.

Dodala je i da su potrebna su značajna ulaganja u postrojenja, a odmah potom i u marketing kako bi se unaprijedila ova industrija i time bila konkurentnija na tržištu..

Investiranjem do napretka

Konditorska industrija i ovaj segment proizvodnje nije obuhvaćen poticajima koji su u nadležnosti entiteta, a napredovanje je moguće jedino investiranjem u nove tehnologije, proširivanjem palete proizvoda i investiranjem u marketing. U ovom segmentu uloga države u zaštiti konditora je neophodna u smislu da osiguraju poticaje i rasterećenje proizvodnje od svih nameta koje nemaju konkurentski proizvođači u inostranstvu.

“Bilo bi dobro kada bi se više investiralo u ovu vrstu proizvodnje, jer domaća proizvodnja, ako je uporedimo sa proizvodnjom u regionu, ima malu ponudu proizvoda. Strani investitori mogu uložiti u marketinško pozicioniranje konditorske industrije koje je neophodno za prepoznavanje naših proizvoda. Za investiranje u marketing, domaće kompanije na žalost često nemaju dovoljno sredstava, te se moraju na druge načine boriti za svoju poziciju na tržištu”, kazali su iz VTK BiH, te dodali da progresivnu kampanju korištenja domaćih proizvoda treba kontinuirano provoditi uz napomenu da je “domaći proizvod često kvalitetniji od uvoznog”.

Osim toga, kupcima, pogotovo novim generacijama je potrebno ukorjeniti tradiciju kupovine domaćih proizvoda, a to se može postići samo jakim marketinškim kampanjama, po uzoru na razvijenije zemlje.

“Naše tržište je već odavno u potpunosti otvoreno, zapravo nikada nije niti bilo zatvoreno. Tako da je domaću proizvodnju moguće zaštiti jedino podizanjem razine konkurentnosti kako bi domaći proizvođači bili u stanju akumulirati potencijale za inovacije i dalji rast i razvoj”, poručila je Bijedić-Mujanović.

Posmatrajući konditorsku industriju sa aspekta vanjskotrgovinske razmjene, značaj konditorske industrije se ne smije zanemariti.

U prošloj godini, konditorskih proizvoda je izvezeno u vrijednosti od skoro 81 milion KM, a najviše smo izvozili hljeb, peciva, kolače, kekse, čokoladu i ostale proizvode koje sadrže kakao.

Proizvode i dalje izvozimo u zemlje regije, i to u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru , Makedoniju i Kosovo. Uvoz je i dalje tri puta veći od izvoza i njegova vrijednost se kretala preko 317 miliona KM.

Problemi konditora

“Jedan od velikih problema koji opterećuju konditorsku industriju, kao i druge prehrambene industrije u BiH jeste obiman uvoz ovih proizvoda koji su cjenovno niži od domaćih, te kao takvi čine nelojalnu konkurenciju. S druge strane, bh. proizvođači često imaju problema sa izvozom vlastitih proizvoda zbog rigoroznih kontrola”, kazali su iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Akta.ba.

Konditorska industrija je godinama bila pod opterećenjem nelojalne konkurencije iz drugih zemalja što je uveliko onemogućilo razvoj i nove investicije ove industrije. Pod takvim opterećenjem domaća konditorska industrija nije bila u stanju značajnije investirati u nove tehnologije kako bi uhvatila korak sa trendovima koji vladaju u svijetu.

“Situacija je sada u tom smislu značajno bolja, tako da se mogu očekivati i značajniji rast i razvoj domaće konditorske industrije. Vispak je dugo vremena bio jedini domaći proizvođač čokolada. U nastojanju da ispunimo očekivanja tržišta, mislim da smo ispunili zadaću i da je pozicija koju imamo na tržištu zadovoljavajuća u ovom trenutku. Imamo planove da ovaj dio portfolia u budućnosti značajno unaprijedimo. Također, u ovom segmentu vidim šansu u onome što se zove bogato nasljeđe bosanske kuhinje. Inovacije koje bi bile fokusirane na tradicionalne ukuse donijele bi velike promjene u korist domaćih proizvođača”, objasnila je za Akta.ba Nina Bijedić-Mujanović, direktorica Vispak-a iz Visokog.

Dodala je i da su potrebna su značajna ulaganja u postrojenja, a odmah potom i u marketing kako bi se unaprijedila ova industrija i time bila konkurentnija na tržištu..

Investiranjem do napretka

Konditorska industrija i ovaj segment proizvodnje nije obuhvaćen poticajima koji su u nadležnosti entiteta, a napredovanje je moguće jedino investiranjem u nove tehnologije, proširivanjem palete proizvoda i investiranjem u marketing. U ovom segmentu uloga države u zaštiti konditora je neophodna u smislu da osiguraju poticaje i rasterećenje proizvodnje od svih nameta koje nemaju konkurentski proizvođači u inostranstvu.

“Bilo bi dobro kada bi se više investiralo u ovu vrstu proizvodnje, jer domaća proizvodnja, ako je uporedimo sa proizvodnjom u regionu, ima malu ponudu proizvoda. Strani investitori mogu uložiti u marketinško pozicioniranje konditorske industrije koje je neophodno za prepoznavanje naših proizvoda. Za investiranje u marketing, domaće kompanije na žalost često nemaju dovoljno sredstava, te se moraju na druge načine boriti za svoju poziciju na tržištu”, kazali su iz VTK BiH, te dodali da progresivnu kampanju korištenja domaćih proizvoda treba kontinuirano provoditi uz napomenu da je “domaći proizvod često kvalitetniji od uvoznog”.

Osim toga, kupcima, pogotovo novim generacijama je potrebno ukorjeniti tradiciju kupovine domaćih proizvoda, a to se može postići samo jakim marketinškim kampanjama, po uzoru na razvijenije zemlje.

“Naše tržište je već odavno u potpunosti otvoreno, zapravo nikada nije niti bilo zatvoreno. Tako da je domaću proizvodnju moguće zaštiti jedino podizanjem razine konkurentnosti kako bi domaći proizvođači bili u stanju akumulirati potencijale za inovacije i dalji rast i razvoj”, poručila je Bijedić-Mujanović.