“U 2016. bh. certificirane halal kompanije ostvarile su prihod od milijardu 918 miliona KM, od toga 51% su prihodi mesne industrije”, istakao je Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete za Federalnu televiziju.

Nije poznato koliki je prihod ostvaren na domaćem, a koliki na inotržištu.

Sve veća potražnja za halal proizvodima na tržištu Turske i zaljevskih zemalja ohrabruje domaće proizvođače.
Veliki potencijal je i na tržištu EU-a, na kojem ima oko 20 miliona konzumenata halal proizvoda.

Osim što raste potražnja za halal proizvodima, sve je više halal certificiranih preduzeća u BiH.

Za dobijanje halal certifikta potrebno je zadovoljiti odgovarajuće tehnološke i sanitarne zahtjeve u proizvodnji i preradi mesa.

Industrija mesa je od onih kojim ima najviše preduzeća s ovim certifikatom.

Mesna industrija iz Tešnja za svoje proizvode po halal standardu koristi domaću sirovinu od njive do trpeze.
Oko 600 zaposlenih uz 150 kooperanata čini tim ove kompanije.

“Očekujemo da će potražnja za halal proizvodima biti sve veća jer humani odnos prema životinjama koji zagovara EU je predviđen u halalu”, kaže Edin Jabandžić, direktor mesne industrije Madi, Tešanj.

U tuzlanskoj kompaniji Menprom, koja u proizvodnji također imaju halal standarde, a zaposleno je 170 osoba.

Za njihovim proizvodima sve veća je potražnja u trgovačkim lancima, ali i tržištu islamskih zemalja.

“Što se tiče proizvodnje mesa, životinje su zaklane prema halal standardu, a začini i aditivi ne smiju sadržavati zabranjene sastojke, kao ni materijali za pakovanje i punjenje”, navodi Alija Šehović, direktor proizvodnje mesne industrije Menprom.

Takođe, halal primjenjuje i kompanija AKOVA group o čemu je govorila Merjem Mlaćo, rukovodilac Službe kontrola kvaliteta ove kompanije.

“U 2016. bh. certificirane halal kompanije ostvarile su prihod od milijardu 918 miliona KM, od toga 51% su prihodi mesne industrije”, istakao je Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete za Federalnu televiziju.

Nije poznato koliki je prihod ostvaren na domaćem, a koliki na inotržištu.

Sve veća potražnja za halal proizvodima na tržištu Turske i zaljevskih zemalja ohrabruje domaće proizvođače.
Veliki potencijal je i na tržištu EU-a, na kojem ima oko 20 miliona konzumenata halal proizvoda.

Osim što raste potražnja za halal proizvodima, sve je više halal certificiranih preduzeća u BiH.

Za dobijanje halal certifikta potrebno je zadovoljiti odgovarajuće tehnološke i sanitarne zahtjeve u proizvodnji i preradi mesa.

Industrija mesa je od onih kojim ima najviše preduzeća s ovim certifikatom.

Mesna industrija iz Tešnja za svoje proizvode po halal standardu koristi domaću sirovinu od njive do trpeze.
Oko 600 zaposlenih uz 150 kooperanata čini tim ove kompanije.

“Očekujemo da će potražnja za halal proizvodima biti sve veća jer humani odnos prema životinjama koji zagovara EU je predviđen u halalu”, kaže Edin Jabandžić, direktor mesne industrije Madi, Tešanj.

U tuzlanskoj kompaniji Menprom, koja u proizvodnji također imaju halal standarde, a zaposleno je 170 osoba.

Za njihovim proizvodima sve veća je potražnja u trgovačkim lancima, ali i tržištu islamskih zemalja.

“Što se tiče proizvodnje mesa, životinje su zaklane prema halal standardu, a začini i aditivi ne smiju sadržavati zabranjene sastojke, kao ni materijali za pakovanje i punjenje”, navodi Alija Šehović, direktor proizvodnje mesne industrije Menprom.

Takođe, halal primjenjuje i kompanija AKOVA group o čemu je govorila Merjem Mlaćo, rukovodilac Službe kontrola kvaliteta ove kompanije.