Određivanje sastava vakcina protiv gripa za predstojeću sezonu je “kockanje velikim ulozima uz hiljade ljudskih života kao zalog”. Svake godine, dva puta godišnje, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) se kladi na to koji će tipovi virusa influence najvjerovatnije dominirati u novoj sezoni gripa i na osnovu tih procjena se, mjesecima unaprijed, pripremaju vakcine.

“Ne možemo da budemo sigurni koji virus će kružiti”, kaže šef globalnog programa WHO-a za grip Venćing Žang za AFP.

“Ono što radimo je da na temelju najboljeg mogućeg praćenja i analize procjenjujemo, a zapravo se kladimo, koji će tipovi virusa najvjerovatnije kružiti”, navodi on.

Virus gripa stalno mijenja spoljni omotač kako bi izbjegao da ga imuni sistem čovjeka otkrije. Svaki podtip, bez obzira na to koliko se malo razlikuje, zahtijeva ciljanu vakcinu tačno određenih karakteristika.

Svake godine WHO preporučuje koktel koji pokriva tri ili četiri podtipa virusa, obično dva podtipa A i dva podtipa B. Što bolje se koktel vakcina poklopi sa virusima koji kruže, to će dejstvo vakcine biti djelotvornije.

Virus influence A, koji kruži i među pticama i može da prelazi sa jedne životinjske vrste na drugu, odgovoran je za najveći broj slučajeva gripa i izaziva najsmrtonosnije pandemije uključujući Španski grip, koja je od 1918. do 1919. godine, odnio skoro 100 miliona života.

Domaćin virusa influence B uglavnom je čovjek i on izaziva blaže simptome.

Vakcina se “slaže” 8 do 9 mjeseci prije sezone gripa. Izbor sastava vakcine počiva na cjelogodišnjem radu sistema WHO-a za globalni nadzor i praćenje virusa influence, koji je stvoren prije više od 50 godina.

Podaci prikupljeni iz 143 nacionalna centra za influencu u 114 zemalja, koji izvještavaju o tipovima virusa koji su u opticaju, temelje se na brisevima grla i nosa pacijenata.

Šest centara odgovorno je za konačan izbor, osam do deset mjeseci prije početka očekivane sezone gripa. Oni predlažu dvije različite vakcine, jednu za sjevernu, a drugu za južnu poluloptu.

Izabrani virusi se potom uzgajaju u pilećim jajima. Potrebni su mjeseci da se napravi potrebna količina vakcina.

Sastav za sjevernu poluloptu, za zimu 2018/2019. godine, Svjetska zdravstvena organizacija je objavila 22. februara. Ta vakcina će uključiti podtip H1N1 virusa influence A, otkriven u Mičigenu 2015. godine, soj podtipa H3N2 otkrivenog u Singapuru 2016, tip B iz Kolorada iz 2017. i još jedan sa Puketa iz 2013. godine.

Sastav vakcine za južnu poluloptu biće objavljen u septembru.

Vakcina za sjevernu poluloptu za aktuelnu sezonu gripa ima mješovite rezultate, kaže Žang.

Preliminarni podaci pokazuju da je u 70 odsto slučajeva vakcina efikasna u sprječavanju infekcije podtipom H1N1 virusa A, ali je u samo 20 odsto slučajeva bila efikasna protiv podtipa H3N2 virusa A, koji je ove godine najčešći soj.

Što se tiče virusa B, efikasnost se kretala između 20 i 70 odsto u zavisnosti od zemlji.

Procjenjuje se da od komplikacija povezanih sa gripom na svijetu godišnje umire između 290.000 i 650.000 ljudi.

Određivanje sastava vakcina protiv gripa za predstojeću sezonu je “kockanje velikim ulozima uz hiljade ljudskih života kao zalog”. Svake godine, dva puta godišnje, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) se kladi na to koji će tipovi virusa influence najvjerovatnije dominirati u novoj sezoni gripa i na osnovu tih procjena se, mjesecima unaprijed, pripremaju vakcine.

“Ne možemo da budemo sigurni koji virus će kružiti”, kaže šef globalnog programa WHO-a za grip Venćing Žang za AFP.

“Ono što radimo je da na temelju najboljeg mogućeg praćenja i analize procjenjujemo, a zapravo se kladimo, koji će tipovi virusa najvjerovatnije kružiti”, navodi on.

Virus gripa stalno mijenja spoljni omotač kako bi izbjegao da ga imuni sistem čovjeka otkrije. Svaki podtip, bez obzira na to koliko se malo razlikuje, zahtijeva ciljanu vakcinu tačno određenih karakteristika.

Svake godine WHO preporučuje koktel koji pokriva tri ili četiri podtipa virusa, obično dva podtipa A i dva podtipa B. Što bolje se koktel vakcina poklopi sa virusima koji kruže, to će dejstvo vakcine biti djelotvornije.

Virus influence A, koji kruži i među pticama i može da prelazi sa jedne životinjske vrste na drugu, odgovoran je za najveći broj slučajeva gripa i izaziva najsmrtonosnije pandemije uključujući Španski grip, koja je od 1918. do 1919. godine, odnio skoro 100 miliona života.

Domaćin virusa influence B uglavnom je čovjek i on izaziva blaže simptome.

Vakcina se “slaže” 8 do 9 mjeseci prije sezone gripa. Izbor sastava vakcine počiva na cjelogodišnjem radu sistema WHO-a za globalni nadzor i praćenje virusa influence, koji je stvoren prije više od 50 godina.

Podaci prikupljeni iz 143 nacionalna centra za influencu u 114 zemalja, koji izvještavaju o tipovima virusa koji su u opticaju, temelje se na brisevima grla i nosa pacijenata.

Šest centara odgovorno je za konačan izbor, osam do deset mjeseci prije početka očekivane sezone gripa. Oni predlažu dvije različite vakcine, jednu za sjevernu, a drugu za južnu poluloptu.

Izabrani virusi se potom uzgajaju u pilećim jajima. Potrebni su mjeseci da se napravi potrebna količina vakcina.

Sastav za sjevernu poluloptu, za zimu 2018/2019. godine, Svjetska zdravstvena organizacija je objavila 22. februara. Ta vakcina će uključiti podtip H1N1 virusa influence A, otkriven u Mičigenu 2015. godine, soj podtipa H3N2 otkrivenog u Singapuru 2016, tip B iz Kolorada iz 2017. i još jedan sa Puketa iz 2013. godine.

Sastav vakcine za južnu poluloptu biće objavljen u septembru.

Vakcina za sjevernu poluloptu za aktuelnu sezonu gripa ima mješovite rezultate, kaže Žang.

Preliminarni podaci pokazuju da je u 70 odsto slučajeva vakcina efikasna u sprječavanju infekcije podtipom H1N1 virusa A, ali je u samo 20 odsto slučajeva bila efikasna protiv podtipa H3N2 virusa A, koji je ove godine najčešći soj.

Što se tiče virusa B, efikasnost se kretala između 20 i 70 odsto u zavisnosti od zemlji.

Procjenjuje se da od komplikacija povezanih sa gripom na svijetu godišnje umire između 290.000 i 650.000 ljudi.