U BiH zvanično na različitim nivoima postoji 561 naknada i taksa, što je ogroman teret za privrednike i pokazatelj da dobar poslovni ambijent ne postoji pa ekonomisti, ali i privrednici i poslodavci, smatraju kako se nešto pod hitno mora mijenjati.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako sa svakim novim zakonom država i entitet nameću nove parafiskalne namete, te kao primjer navodi novi Zakon o ugostiteljstvu u FBiH, kojim se od svih hotela sa četiri i više zvjezdica traži certifikat za konobara, koji mora dobiti u Ministarstvu finansija FBiH.

Dok su privrednici preopterećeni, sa druge strane, dodaje on, javna preduzeća besplatno dobijaju prirodne resurse koje eksploatišu, a opet posluju sa gubitkom.

Dragutin Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da bi se odmah moglo ukinuti barem 100 neporeznih nameta.

“Mi smo godinama tražili da se napravi taj registar. Činjenica je da je veliki broj tih nameta nepotreban, to samo dodatno ugrožava privrednike. Nije dobro da trgovina cvjeta, a privreda stoji, posebno ako se u trgovini prodaje strana roba. Potrebno je da se smanji i oporezivanje dohotka. Tužno je to što mi plaćamo porez na vodu, šumu, pijesak, a neki sve to koriste bez naknade. Dodatno nas opterećuje i golemi administrativni aparat, brdo knjiga”, kazao je Škrebić.

Registar neporeskih prihoda koje naplaćuju institucije BiH usvojen je još 2016. godine i objavljen na internet stranici Ministarstva finansija i trezora, a sadrži ukupno 203 neporezna prihoda koje pravna i fizička lica plaćaju prema institucijama BiH u vidu administrativnih taksi i drugih naknada.

U Federaciji BiH u prosjeku egzistira 198 različitih naknada i taksi, od čega se najmanje njih 95 naplaćuje na federalnom nivou, 77 u prosjeku na nivou kantona, a 26 različitih taksi i naknada u prosjeku naplaćuju općine. U Republici Srpskoj okvirni broj naknada koje se naplaćuju po raznim osnovama iznosi 286, a u Brčko distriktu BiH navedeno je 177 neporeznih davanja.

Ovo se navodi u Informaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave o smanjenju poreza i doprinosa, te parafiskalnih nameta i njihovoj harmonizaciji na prostoru BiH, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo i uputiće Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa zaključkom sa ranije sjednice ovog doma.

Naglašeno je da je završen prvi korak u mapiranju neporeznih davanja, te da slijedi provođenje aktivnosti za njihovo smanjivanje i harmonizaciju u BiH.

Dženan Đonlagić, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, ističe da registar koji je objavljen ukazuje na činjenicu da BiH nije ispunila dva osnovna uslova u ekonomskoj reformskoj agendi, a to je da stvori dobar privredni i poslovni ambijent.

Kaže da privrednici plaćaju i duple parafiskalne namete, te da je veliki problem i to što plaćaju takse za vodu, šumu, turizam, a usput su i zatrpani ogromnom administracijom.

“Potrebno je uraditi sve da se rastereti poslovni ambijent u BiH, jer bez toga neće biti ni investicija”, kazao je Đonlagić.

U BiH zvanično na različitim nivoima postoji 561 naknada i taksa, što je ogroman teret za privrednike i pokazatelj da dobar poslovni ambijent ne postoji pa ekonomisti, ali i privrednici i poslodavci, smatraju kako se nešto pod hitno mora mijenjati.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako sa svakim novim zakonom država i entitet nameću nove parafiskalne namete, te kao primjer navodi novi Zakon o ugostiteljstvu u FBiH, kojim se od svih hotela sa četiri i više zvjezdica traži certifikat za konobara, koji mora dobiti u Ministarstvu finansija FBiH.

Dok su privrednici preopterećeni, sa druge strane, dodaje on, javna preduzeća besplatno dobijaju prirodne resurse koje eksploatišu, a opet posluju sa gubitkom.

Dragutin Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da bi se odmah moglo ukinuti barem 100 neporeznih nameta.

“Mi smo godinama tražili da se napravi taj registar. Činjenica je da je veliki broj tih nameta nepotreban, to samo dodatno ugrožava privrednike. Nije dobro da trgovina cvjeta, a privreda stoji, posebno ako se u trgovini prodaje strana roba. Potrebno je da se smanji i oporezivanje dohotka. Tužno je to što mi plaćamo porez na vodu, šumu, pijesak, a neki sve to koriste bez naknade. Dodatno nas opterećuje i golemi administrativni aparat, brdo knjiga”, kazao je Škrebić.

Registar neporeskih prihoda koje naplaćuju institucije BiH usvojen je još 2016. godine i objavljen na internet stranici Ministarstva finansija i trezora, a sadrži ukupno 203 neporezna prihoda koje pravna i fizička lica plaćaju prema institucijama BiH u vidu administrativnih taksi i drugih naknada.

U Federaciji BiH u prosjeku egzistira 198 različitih naknada i taksi, od čega se najmanje njih 95 naplaćuje na federalnom nivou, 77 u prosjeku na nivou kantona, a 26 različitih taksi i naknada u prosjeku naplaćuju općine. U Republici Srpskoj okvirni broj naknada koje se naplaćuju po raznim osnovama iznosi 286, a u Brčko distriktu BiH navedeno je 177 neporeznih davanja.

Ovo se navodi u Informaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave o smanjenju poreza i doprinosa, te parafiskalnih nameta i njihovoj harmonizaciji na prostoru BiH, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo i uputiće Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa zaključkom sa ranije sjednice ovog doma.

Naglašeno je da je završen prvi korak u mapiranju neporeznih davanja, te da slijedi provođenje aktivnosti za njihovo smanjivanje i harmonizaciju u BiH.

Dženan Đonlagić, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, ističe da registar koji je objavljen ukazuje na činjenicu da BiH nije ispunila dva osnovna uslova u ekonomskoj reformskoj agendi, a to je da stvori dobar privredni i poslovni ambijent.

Kaže da privrednici plaćaju i duple parafiskalne namete, te da je veliki problem i to što plaćaju takse za vodu, šumu, turizam, a usput su i zatrpani ogromnom administracijom.

“Potrebno je uraditi sve da se rastereti poslovni ambijent u BiH, jer bez toga neće biti ni investicija”, kazao je Đonlagić.