Otprije je poznato da rođenje djeteta rezultira značajnim fizičkim i psihičkim promjenama kod žena, a podaci o rezultatima DNK analize, nedavno prikupljeni kod 2000 američkih žena u reproduktivnoj dobi ukazali su na izmjene na genetskim obilježjima kod žena koje su rodile, što upućuje na to da su kod njih stanice ‘pretrpjele’ ubrzano starenje.

“Nemalo su nas iznenadili ovakvi, rekla bih, frapantni rezultati istraživanja. Podaci su pokazali da su stanice žena koje su rodile bile podložne ubrzanom starenju, po čemu bismo zaključili da porođaj i majčinstvo ubrzavaju starenje stanica za približno 11 godina”, rekla je epidemiologinja Anna Pollack sa Sveučilišta George Mason za New Scientist. Ona je s kolegama analizirala podatke o dobrobiti stanovnika SAD-a u određenimm razdobljima.
Dok su razmatrali podatke iz razdoblja od 1999. do 2002. godine koji su pratili podatke o duljini telomera – indikatora općeg zdravlja organizma, zamijetili su nešto neuobičajeno. Podsjetili su da je ocjena dužine telomera indikator općega zdravlja organizma jer su telomere strukture koje se nalaze na krajevima naših kromosoma i glavna im je zadaća štititi njihov genetski materijal. Kad bismo ih slikovito opisivali, mogli bismo reći da su poput plastičnih kapica na vezicama cipela koje štite krajeve vezica od oštećenja.

Naime, telomere se svakom diobom stanice skraćuju, a kako stanice stare, tako i telomere postaju sve kraće. Na kraju postaju prekratke da bi stanici omogućile diobu, zbog čega se stanica više ne može dijeliti već umire, što je normalan biološki proces.

Kraće telomere povezuju se s bolestima poput raka, srčanih oboljenja i kognitivnih poremećaja, a znanstvenici su na popis dodali i – porođaj. Kada su ‘pobrojili’ sve raspoložive podatke o životnoj dobi, stupnju obrazovanja, etničkoj pripadnosti, o tomu je li ispitanica pušač te brojne druge, znanstvenici su kod žena koje su rodile najmanje jedno dijete otkrili telomere prosječno kraće za 4,2 posto u odnosu na telomere žena koje nisu nikad rodile.

Pollack je podsjetila da je osnovna funkcija telomera zaštita DNK molekule od oštećenja i održavanje njezine stabilnosti tijekom procesa staničnih dioba. Prilikom diobe stanica i replikacije DNK zbog nemogućnosti djelovanja enzima replikacije (RNK polimeraze) na krajnjem području telomera, nova replicirana DNK koja nastaje znatno je kraća od početne molekule. Posljedično je genom svake novonastale stanice kraći za nekoliko desetaka parova baza s područja telomera, a američki su znanstvenici ustanovili da se u njihovu istraživanju pojam “prosječno” odnosio na razliku od 116 parova baza manje kod žena koje su rodile, što u brojkama znači oko 11 godina ubrzanog staničnog starenja.

Studija je pokazala i da je skraćenje telomera variralo ovisno o broju rođene djece. “Ustanovili smo da su telomere bile kraće kod žena koje su rodile petero ili više djece u odnosu na one koje nisu rodile te da su bile relativno kraće u odnosu na telomere žena koje su rodile jedno, dvoje, troje ili četvero djece”, rekla je Pollack.

“S obzirom na opservacijsku prirodu studije, uspjeli smo samo ustanoviti međusobnu povezanost, ali nismo zaključili koji je uzrok ubrzanog staničnog starenja kod rodilja. Možemo nagađati da je posrijedi stres podizanja djece i brige o njima, no rezultate treba razmotriti s oprezom. Želim reći da ni u kojem slučaju ne poručujemo ženama – ne rađajte djecu”, istaknula je Pollack za New Scientist. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Human Reproduction.

Otprije je poznato da rođenje djeteta rezultira značajnim fizičkim i psihičkim promjenama kod žena, a podaci o rezultatima DNK analize, nedavno prikupljeni kod 2000 američkih žena u reproduktivnoj dobi ukazali su na izmjene na genetskim obilježjima kod žena koje su rodile, što upućuje na to da su kod njih stanice ‘pretrpjele’ ubrzano starenje.

“Nemalo su nas iznenadili ovakvi, rekla bih, frapantni rezultati istraživanja. Podaci su pokazali da su stanice žena koje su rodile bile podložne ubrzanom starenju, po čemu bismo zaključili da porođaj i majčinstvo ubrzavaju starenje stanica za približno 11 godina”, rekla je epidemiologinja Anna Pollack sa Sveučilišta George Mason za New Scientist. Ona je s kolegama analizirala podatke o dobrobiti stanovnika SAD-a u određenimm razdobljima.
Dok su razmatrali podatke iz razdoblja od 1999. do 2002. godine koji su pratili podatke o duljini telomera – indikatora općeg zdravlja organizma, zamijetili su nešto neuobičajeno. Podsjetili su da je ocjena dužine telomera indikator općega zdravlja organizma jer su telomere strukture koje se nalaze na krajevima naših kromosoma i glavna im je zadaća štititi njihov genetski materijal. Kad bismo ih slikovito opisivali, mogli bismo reći da su poput plastičnih kapica na vezicama cipela koje štite krajeve vezica od oštećenja.

Naime, telomere se svakom diobom stanice skraćuju, a kako stanice stare, tako i telomere postaju sve kraće. Na kraju postaju prekratke da bi stanici omogućile diobu, zbog čega se stanica više ne može dijeliti već umire, što je normalan biološki proces.

Kraće telomere povezuju se s bolestima poput raka, srčanih oboljenja i kognitivnih poremećaja, a znanstvenici su na popis dodali i – porođaj. Kada su ‘pobrojili’ sve raspoložive podatke o životnoj dobi, stupnju obrazovanja, etničkoj pripadnosti, o tomu je li ispitanica pušač te brojne druge, znanstvenici su kod žena koje su rodile najmanje jedno dijete otkrili telomere prosječno kraće za 4,2 posto u odnosu na telomere žena koje nisu nikad rodile.

Pollack je podsjetila da je osnovna funkcija telomera zaštita DNK molekule od oštećenja i održavanje njezine stabilnosti tijekom procesa staničnih dioba. Prilikom diobe stanica i replikacije DNK zbog nemogućnosti djelovanja enzima replikacije (RNK polimeraze) na krajnjem području telomera, nova replicirana DNK koja nastaje znatno je kraća od početne molekule. Posljedično je genom svake novonastale stanice kraći za nekoliko desetaka parova baza s područja telomera, a američki su znanstvenici ustanovili da se u njihovu istraživanju pojam “prosječno” odnosio na razliku od 116 parova baza manje kod žena koje su rodile, što u brojkama znači oko 11 godina ubrzanog staničnog starenja.

Studija je pokazala i da je skraćenje telomera variralo ovisno o broju rođene djece. “Ustanovili smo da su telomere bile kraće kod žena koje su rodile petero ili više djece u odnosu na one koje nisu rodile te da su bile relativno kraće u odnosu na telomere žena koje su rodile jedno, dvoje, troje ili četvero djece”, rekla je Pollack.

“S obzirom na opservacijsku prirodu studije, uspjeli smo samo ustanoviti međusobnu povezanost, ali nismo zaključili koji je uzrok ubrzanog staničnog starenja kod rodilja. Možemo nagađati da je posrijedi stres podizanja djece i brige o njima, no rezultate treba razmotriti s oprezom. Želim reći da ni u kojem slučaju ne poručujemo ženama – ne rađajte djecu”, istaknula je Pollack za New Scientist. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Human Reproduction.