Poskupljenja od po nekoliko feninga skoro svake nedjelje zapljuskuju trgovačke centre BiH, a tihi rast cijena doveo je do toga da je mjesečna potrošnja jednog domaćinstva sa 800 KM, koliko je za potrošačku korpu izdvajano prije četiri godine, dosegla svotu od skoro 2.000 maraka.

Predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja “Futura” iz Mostara Marin Bago rekao je da je, prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, potrošačka korpa u prošloj godini iznosila 1.850 KM.

Ali, navodi da je ona sada znatno veća i da se kreće oko par hiljada maraka.

“Ključni je problem što je minimalna potrošačka korpa do sada iznosila 1.850 KM, dok prosječna plaća godinama ostaje oko 800 KM. Dakle, dvije prosječne plaće ne mogu pokriti minimalan iznos potrošačke korpe. Ovakve situacije nema nigdje u regiji, ali ni u Europi”, kaže Bago.

Da su cijene visoke za naš standard, kažu i prodavači i trgovci. Navode i da kupovna moć stanovništva nikad nije bila slabija i da je sve učestalija prodaja robe na komad.

“Kupuju par jaja, dvije do tri voćke i do nekoliko krumpira ili mrkvi”, rekao je za “Avaz” jedan neimenovani trgovac.

Bago ističe da je ovakvo stanje neodrživo.

“Ono što dodatno ne ide naruku potrošačima je i što su cijene porasle, a pakiranja su manja. Sada na policama imamo sol, rižu, brašno ili šećer koji se pakiraju u 800 ili 900 grama. Kada analizirate bilo koji proizvod, doći ćete do zaključka da je na djelu puzajući rast cijena, da skoro svakih mjesec do dva neki proizvod poskupi”, rekao je Bago.

Poskupljenja od po nekoliko feninga skoro svake nedjelje zapljuskuju trgovačke centre BiH, a tihi rast cijena doveo je do toga da je mjesečna potrošnja jednog domaćinstva sa 800 KM, koliko je za potrošačku korpu izdvajano prije četiri godine, dosegla svotu od skoro 2.000 maraka.

Predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja “Futura” iz Mostara Marin Bago rekao je da je, prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, potrošačka korpa u prošloj godini iznosila 1.850 KM.

Ali, navodi da je ona sada znatno veća i da se kreće oko par hiljada maraka.

“Ključni je problem što je minimalna potrošačka korpa do sada iznosila 1.850 KM, dok prosječna plaća godinama ostaje oko 800 KM. Dakle, dvije prosječne plaće ne mogu pokriti minimalan iznos potrošačke korpe. Ovakve situacije nema nigdje u regiji, ali ni u Europi”, kaže Bago.

Da su cijene visoke za naš standard, kažu i prodavači i trgovci. Navode i da kupovna moć stanovništva nikad nije bila slabija i da je sve učestalija prodaja robe na komad.

“Kupuju par jaja, dvije do tri voćke i do nekoliko krumpira ili mrkvi”, rekao je za “Avaz” jedan neimenovani trgovac.

Bago ističe da je ovakvo stanje neodrživo.

“Ono što dodatno ne ide naruku potrošačima je i što su cijene porasle, a pakiranja su manja. Sada na policama imamo sol, rižu, brašno ili šećer koji se pakiraju u 800 ili 900 grama. Kada analizirate bilo koji proizvod, doći ćete do zaključka da je na djelu puzajući rast cijena, da skoro svakih mjesec do dva neki proizvod poskupi”, rekao je Bago.