Od 2.350.000.000 KM, koliko zbirno iznose svi kantonalni budžeti, u 2018. godini na plaće i naknade zaposlenim i doprinose poslodavaca bit će potrošeno oko 1.220.000.000 KM, što je više od polovine svih budžetskih sredstava – izjavila je danas konsultantica za monitoring Centara civilnih inicijativa Lejla Deronja Suljić.

Prilikom predstavljanja monitoringa rada kantonalnih vlada u Federaciji BiH u prošloj godini također je istakla da se samo u Kantonu Sarajevo za plaće izdvaja manje od 50 posto budžeta i to znatno manje – 37 posto.

U ostalih devet kantona za plaće se izdvaja gotovo isto pri čemu se najviše izdvaja iz budžeta Zapadnohercegovačkog kantona 67 posto i Unsko-sanskog kantona 65 posto.

Nacrt budžeta za 2018. godinu u skladu sa zakonom utvrdila je jedino Vlada Tuzlanskog kantona. Sedam kantona dobilo je ovogodišnje budžete bez organizovanja javnih rasprava, a koje su održane u Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

Konstatovano je da ni jedna kantonalna vlada nije u potpunosti realizovala svoj program rada za 2017. godinu.

“Stepen realizacije planiranih mjera smanjuje se sa povećanjem njihove važnosti, pa je tako realizacija svih planiranih mjera kantonalnih vlada 61 posto, zakona 41 posto i strategija 15 posto”, kazala je Deronja Suljić.

Najviše zakona utvrdile su vlade Kantona Sarajevo (27), Tuzlanskog kantona (25), i Unsko-sanskog kantona (23), dok su najmanje vlade Posavskog kantona (8) i Srednjobosanskog kantona (7).

Istaknuto je da sve kantonalne vlade krše Zakon o ravnopravnosti spolova u smislu broja žena, koje zauzimaju tek 10 posto mjesta u vladama, a to je četiri puta manje od zakonskog minimuma. U vladama Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona nema ni jedne žene.

“Nažalost, podaci o skromnom broju utvrđenih temeljnih zakona i strategija, generalni zastoj u realizaciji reformske agende, manjak tolerancije i zaokupljenosti političara uskostranačkim umjesto interesima građana, ne bude nadu u pozitivnu promjenu u skorije vrijeme. Za takvu promjenu potrebno je da dođe do povećanja efikasnosti u realizaciji zakona i strategija te poštovanje pravne države”, zaključeno je na predstavljanju monitoringa rada kantonalnih vlada u prošloj godini, koji su uradili Centri civilnih inicijativa.

Od 2.350.000.000 KM, koliko zbirno iznose svi kantonalni budžeti, u 2018. godini na plaće i naknade zaposlenim i doprinose poslodavaca bit će potrošeno oko 1.220.000.000 KM, što je više od polovine svih budžetskih sredstava – izjavila je danas konsultantica za monitoring Centara civilnih inicijativa Lejla Deronja Suljić.

Prilikom predstavljanja monitoringa rada kantonalnih vlada u Federaciji BiH u prošloj godini također je istakla da se samo u Kantonu Sarajevo za plaće izdvaja manje od 50 posto budžeta i to znatno manje – 37 posto.

U ostalih devet kantona za plaće se izdvaja gotovo isto pri čemu se najviše izdvaja iz budžeta Zapadnohercegovačkog kantona 67 posto i Unsko-sanskog kantona 65 posto.

Nacrt budžeta za 2018. godinu u skladu sa zakonom utvrdila je jedino Vlada Tuzlanskog kantona. Sedam kantona dobilo je ovogodišnje budžete bez organizovanja javnih rasprava, a koje su održane u Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

Konstatovano je da ni jedna kantonalna vlada nije u potpunosti realizovala svoj program rada za 2017. godinu.

“Stepen realizacije planiranih mjera smanjuje se sa povećanjem njihove važnosti, pa je tako realizacija svih planiranih mjera kantonalnih vlada 61 posto, zakona 41 posto i strategija 15 posto”, kazala je Deronja Suljić.

Najviše zakona utvrdile su vlade Kantona Sarajevo (27), Tuzlanskog kantona (25), i Unsko-sanskog kantona (23), dok su najmanje vlade Posavskog kantona (8) i Srednjobosanskog kantona (7).

Istaknuto je da sve kantonalne vlade krše Zakon o ravnopravnosti spolova u smislu broja žena, koje zauzimaju tek 10 posto mjesta u vladama, a to je četiri puta manje od zakonskog minimuma. U vladama Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona nema ni jedne žene.

“Nažalost, podaci o skromnom broju utvrđenih temeljnih zakona i strategija, generalni zastoj u realizaciji reformske agende, manjak tolerancije i zaokupljenosti političara uskostranačkim umjesto interesima građana, ne bude nadu u pozitivnu promjenu u skorije vrijeme. Za takvu promjenu potrebno je da dođe do povećanja efikasnosti u realizaciji zakona i strategija te poštovanje pravne države”, zaključeno je na predstavljanju monitoringa rada kantonalnih vlada u prošloj godini, koji su uradili Centri civilnih inicijativa.