Tokom 2017. godine u Bosni i Hercegovini blokirano je čak 12.268 računa uglavnom pravnih lica, a ukupan broj blokiranih računa zaključno sa 3. januarom ove godine iznosi čak 75.253.

Podaci su ovo iz posljednjeg izvještaja Centralne banke BiH (CB BiH), iz kojeg se vidi da se ovaj enormni broj blokiranih računa uglavnom odnosi na privatni sektor, privatne firme, što je za ekonomske analitičare i eksperte vrlo jasan pokazatelj.

Također, uvidom u izvještaj urađen na 3.082 strane uočljivo je da broj blokiranih računa raste iz godine u godinu, te sam ovaj pokazatelj govori kako je s godinama veliki fiskalni teret natovaren na leđa privatnih firmi, koje su na kraju primorane na gašenje zbog nemogućnosti plaćanja obaveza državi.

Prema izvještaju CB BiH, do 2004. godine u BiH je bilo 2.726 blokiranih računa, a danas ih je 75.253, što je povećanje od čak 27,6 puta. Pojedinačno po godinama, te 2004. blokirana su nova 963 računa, već 2008. blokirano je novih 5.856 računa, dok je, recimo, prošle godine taj broj iznosio čak 12.268.

Za profesora Vjekoslava Domljana, jednog od vodećih ekonomista u BiH, ovdje su stvari kristalno jasne, a riječ je, kako navodi, o maćehinskom odnosu prema privatnom sektoru.

I on ističe kako je veliki fiskalni teret natovaren na vrat privatnog sektora, naročito poslije izbijanja ekonomske krize.

“Poseban problem je neravnopravan odnos javnog i privatnog sektora, gdje je javni sektor u daleko privilegiranijem položaju. Dakle, nema fiskalnih olakšica u poreznom sistemu, PDV se mora platiti, iako sam privatnik nema naplate. On onda mora uzeti kredit da bi to učinio, i onda nije ni čudo što imamo toliki broj blokiranih računa”, ističe Domljan. Istovremeno, kako navodi, masa javnih firmi ne plaća porez, ali one nastavljaju i dalje normalno da rade.

“Negativna je stopa domaće štednje, nema dovoljno kapitala, a to znači da nema ni investicija”, zaključuje Domljan.

Za Marka Đogu, ekonomskog eksperta i profesora na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ovoliki broj blokiranih računa u BiH je pokazatelj nefunkcionisanja pravnog sistema.

“Sve je to posljedica pravne nesigurnosti i negativan je faktor za razvoj poduzetništva i privrede. Ovo je nešto što je u razvijenim zemljama teško pojmljivo”, ističe Đogo. On, također, dijeli Domljanovo mišljenje o tome da je privatni sektor u BiH u dosta nepovoljnijem položaju u odnosu na javni.

“U svemu tome javne firme računaju da će država nekad da ih spasava i vrati njihove dugove”, zaključuje Đogo.

Iz CB BiH “Nezavisnim” su naveli da su samo odgovorni za pravovremeno prikupljanje izmjena i objavljivanje podataka o broju blokiranih računa.

“Dakle, račune pravnih lica otvorenih u bankama blokiraju komercijalne banke na osnovu entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu. Drugo, komercijalne banke u registar dostavljaju sve blokirane račune, uključujući i račune koji su blokirani prije više godina a koje banke, zbog nedostatka zakonske regulative, ne mogu gasiti. Svrha Jedinstvenog registra transakcijskih računa je da pomaže komercijalnim bankama, poreznoj upravi i policiji prilikom otkrivanja finansijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način, kao što su izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca”, naveli su iz CB BiH.

Tokom 2017. godine u Bosni i Hercegovini blokirano je čak 12.268 računa uglavnom pravnih lica, a ukupan broj blokiranih računa zaključno sa 3. januarom ove godine iznosi čak 75.253.

Podaci su ovo iz posljednjeg izvještaja Centralne banke BiH (CB BiH), iz kojeg se vidi da se ovaj enormni broj blokiranih računa uglavnom odnosi na privatni sektor, privatne firme, što je za ekonomske analitičare i eksperte vrlo jasan pokazatelj.

Također, uvidom u izvještaj urađen na 3.082 strane uočljivo je da broj blokiranih računa raste iz godine u godinu, te sam ovaj pokazatelj govori kako je s godinama veliki fiskalni teret natovaren na leđa privatnih firmi, koje su na kraju primorane na gašenje zbog nemogućnosti plaćanja obaveza državi.

Prema izvještaju CB BiH, do 2004. godine u BiH je bilo 2.726 blokiranih računa, a danas ih je 75.253, što je povećanje od čak 27,6 puta. Pojedinačno po godinama, te 2004. blokirana su nova 963 računa, već 2008. blokirano je novih 5.856 računa, dok je, recimo, prošle godine taj broj iznosio čak 12.268.

Za profesora Vjekoslava Domljana, jednog od vodećih ekonomista u BiH, ovdje su stvari kristalno jasne, a riječ je, kako navodi, o maćehinskom odnosu prema privatnom sektoru.

I on ističe kako je veliki fiskalni teret natovaren na vrat privatnog sektora, naročito poslije izbijanja ekonomske krize.

“Poseban problem je neravnopravan odnos javnog i privatnog sektora, gdje je javni sektor u daleko privilegiranijem položaju. Dakle, nema fiskalnih olakšica u poreznom sistemu, PDV se mora platiti, iako sam privatnik nema naplate. On onda mora uzeti kredit da bi to učinio, i onda nije ni čudo što imamo toliki broj blokiranih računa”, ističe Domljan. Istovremeno, kako navodi, masa javnih firmi ne plaća porez, ali one nastavljaju i dalje normalno da rade.

“Negativna je stopa domaće štednje, nema dovoljno kapitala, a to znači da nema ni investicija”, zaključuje Domljan.

Za Marka Đogu, ekonomskog eksperta i profesora na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ovoliki broj blokiranih računa u BiH je pokazatelj nefunkcionisanja pravnog sistema.

“Sve je to posljedica pravne nesigurnosti i negativan je faktor za razvoj poduzetništva i privrede. Ovo je nešto što je u razvijenim zemljama teško pojmljivo”, ističe Đogo. On, također, dijeli Domljanovo mišljenje o tome da je privatni sektor u BiH u dosta nepovoljnijem položaju u odnosu na javni.

“U svemu tome javne firme računaju da će država nekad da ih spasava i vrati njihove dugove”, zaključuje Đogo.

Iz CB BiH “Nezavisnim” su naveli da su samo odgovorni za pravovremeno prikupljanje izmjena i objavljivanje podataka o broju blokiranih računa.

“Dakle, račune pravnih lica otvorenih u bankama blokiraju komercijalne banke na osnovu entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu. Drugo, komercijalne banke u registar dostavljaju sve blokirane račune, uključujući i račune koji su blokirani prije više godina a koje banke, zbog nedostatka zakonske regulative, ne mogu gasiti. Svrha Jedinstvenog registra transakcijskih računa je da pomaže komercijalnim bankama, poreznoj upravi i policiji prilikom otkrivanja finansijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način, kao što su izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca”, naveli su iz CB BiH.