Američki Senat izglasao je u četvrtak zakon kojim je na šest godina produžen program nadzora interneta bez nlaloga Državne agencije za sigurnost (NSA), nadilazeći prigovore zagovornika građanskih sloboda koji tvrde da će to potkopati privatnost Amerikanaca.

Očekuje se da će taj zakon koji je prošle sedmice prošao glasanje i u američkom zastupničkom domu u petak potpisati predsjednik SAD-a Donald Trump, prenosi Hina.

Program nadzora interneta autoriziran je Odjeljkom 702 Zakona o nadzoru stranih obavještajnih službi koji NSA-i dopušta pregled velike količine digitalne komunikacije stranih državljana izvan Sjedinjenih Država putem američkih kompanija poput Facebooka, Verizon Communicationsa ili Googleovog Alphabeta.

Program usput prikuplja i nepoznatu količinu podataka koji pripadaju Amerikanicima.

Nova mjera produžuje NSA-ov špijunski program za šest godina, s minimalnim promjenama, a neke aktivističke skupine za zaštitu privatnosti tvrde da su tim zakonom agenciji proširene ovlasti.

Bijela kuća, obavještajne agencije i republikanski lideri u kongresu navodili su da je program važan za nacionalnu sigurnost. Protivnici su pak navodili da način na koji program obavještajnim agencijama dopušta korištenje podataka Amerikanaca predstavlja uznemiravanje.

Zakon je rezultat dugogodišnje rasprave Kongresa oko stvarnih razmjera američkog obavještajnog prikupljanja podataka, pokrenute 2013. kad je bivši saradnik NSA-a Edward Snowden otkrio klasificirane informacije.

Američki Senat izglasao je u četvrtak zakon kojim je na šest godina produžen program nadzora interneta bez nlaloga Državne agencije za sigurnost (NSA), nadilazeći prigovore zagovornika građanskih sloboda koji tvrde da će to potkopati privatnost Amerikanaca.

Očekuje se da će taj zakon koji je prošle sedmice prošao glasanje i u američkom zastupničkom domu u petak potpisati predsjednik SAD-a Donald Trump, prenosi Hina.

Program nadzora interneta autoriziran je Odjeljkom 702 Zakona o nadzoru stranih obavještajnih službi koji NSA-i dopušta pregled velike količine digitalne komunikacije stranih državljana izvan Sjedinjenih Država putem američkih kompanija poput Facebooka, Verizon Communicationsa ili Googleovog Alphabeta.

Program usput prikuplja i nepoznatu količinu podataka koji pripadaju Amerikanicima.

Nova mjera produžuje NSA-ov špijunski program za šest godina, s minimalnim promjenama, a neke aktivističke skupine za zaštitu privatnosti tvrde da su tim zakonom agenciji proširene ovlasti.

Bijela kuća, obavještajne agencije i republikanski lideri u kongresu navodili su da je program važan za nacionalnu sigurnost. Protivnici su pak navodili da način na koji program obavještajnim agencijama dopušta korištenje podataka Amerikanaca predstavlja uznemiravanje.

Zakon je rezultat dugogodišnje rasprave Kongresa oko stvarnih razmjera američkog obavještajnog prikupljanja podataka, pokrenute 2013. kad je bivši saradnik NSA-a Edward Snowden otkrio klasificirane informacije.