Novčana sredstva uložena u kriptovalute nisu zaštićena sistemom osiguranja depozita, te stoga je prije same odluke o njihovom korištenju potrebno detaljno se informirati o mogućim rizicima kupovanja, trgovanja i korištenja takvih valuta, iz pouzdanih i provjerenih izvora, rečeno je Feni iz Centralne banke BiH.

Iz te institucije navode da je na platformi za trgovanje valutama moguće izgubiti “svoj novac” jer te platforme često nisu regulirane. Ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita. Novac iz “digitalnog novčanika” može biti ukraden. Znači nakon kupovine virtuelne valute ona je pohranjena u “digitalni novčanik” – na kompjuter, prenosni kompjuter ili pametni telefon, koji nisu zaštićeni od hakera.

Također, ističu da treba imati u vidu da je vrijednost virtuelnih valuta vrlo promjenjiva te da je lako podložna kako rastu, tako i padu.

Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže nikakvim informacijama o rasprostranjenosti tržišta i upotrebi virtuelne kriptovane valute bitcoin ili neke druge u BiH. Kriptovalute ne funkconišu kao tipična valuta, ne izdaje ih centralna banka i oslanjaju se na protokol mreže računar prema računaru, baziran na Internetu.
Upravljanje transakcijama i izdavanje novca obavlja se kolektivno od strane mreže. Snabdijevanje tom valutom regulisano je ugovorom između korisnika, djeluje van državnih regulatornih institucija, a vrijednost određuju ponuda i potražnja. Sve transakcije sa kriptovalutama se obavljaju putem virtualne neregulirane mreže.
U nekim zemljama također postoje i bankomati za kupovinu/prodaju samog bitcoina za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u Bosni i Hercegovini. Ta “valuta” koristi se za plaćanja na Internetu ili čak na crnom tržištu za različite transakcije. Međutim, za takve oblike koji u određenim poslovima ili situacijama služe kao mjera vrijednosti u pružanju ili razmjeni roba ili usluga, ne može se koristiti termin valuta, jer nemaju sve elemente valute.
Iz CBBiH podsjećaju da se na nivou evropskih regulatornih tijela već neko vrijeme raspravlja o temi kriptovaluta, ali za to područje nije donesena posebna regulativa niti na nivou EU-a, niti su, po trenutnim saznanjima, planirani zakonski akti kojima bi se ograničilo ili spriječilo kupovanje i trgovanje virtuelnim valutama.
Navode da su građani slobodni raspolagati svojim novcem na način na koji žele, u skladu sa vlastitim odlukama, ali je preporučljivo da imaju u vidu da je investiranje u kriptovalute podložno većim rizicima od investiranja u druge instrumente. Evropsko nadzorno tijelo za bankarstvo je još krajem 2013. pokušalo ulagačima skrenuti pažnju na određene rizike.

U skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH je konvertibilna marka. Nemoguće je zamijeniti bitcoin ili drugu kriptovalutu za KM, već je samo ostale zvanične valute moguće razmijeniti u KM.

Novčana sredstva uložena u kriptovalute nisu zaštićena sistemom osiguranja depozita, te stoga je prije same odluke o njihovom korištenju potrebno detaljno se informirati o mogućim rizicima kupovanja, trgovanja i korištenja takvih valuta, iz pouzdanih i provjerenih izvora, rečeno je Feni iz Centralne banke BiH.

Iz te institucije navode da je na platformi za trgovanje valutama moguće izgubiti “svoj novac” jer te platforme često nisu regulirane. Ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita. Novac iz “digitalnog novčanika” može biti ukraden. Znači nakon kupovine virtuelne valute ona je pohranjena u “digitalni novčanik” – na kompjuter, prenosni kompjuter ili pametni telefon, koji nisu zaštićeni od hakera.

Također, ističu da treba imati u vidu da je vrijednost virtuelnih valuta vrlo promjenjiva te da je lako podložna kako rastu, tako i padu.

Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže nikakvim informacijama o rasprostranjenosti tržišta i upotrebi virtuelne kriptovane valute bitcoin ili neke druge u BiH. Kriptovalute ne funkconišu kao tipična valuta, ne izdaje ih centralna banka i oslanjaju se na protokol mreže računar prema računaru, baziran na Internetu.
Upravljanje transakcijama i izdavanje novca obavlja se kolektivno od strane mreže. Snabdijevanje tom valutom regulisano je ugovorom između korisnika, djeluje van državnih regulatornih institucija, a vrijednost određuju ponuda i potražnja. Sve transakcije sa kriptovalutama se obavljaju putem virtualne neregulirane mreže.
U nekim zemljama također postoje i bankomati za kupovinu/prodaju samog bitcoina za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u Bosni i Hercegovini. Ta “valuta” koristi se za plaćanja na Internetu ili čak na crnom tržištu za različite transakcije. Međutim, za takve oblike koji u određenim poslovima ili situacijama služe kao mjera vrijednosti u pružanju ili razmjeni roba ili usluga, ne može se koristiti termin valuta, jer nemaju sve elemente valute.
Iz CBBiH podsjećaju da se na nivou evropskih regulatornih tijela već neko vrijeme raspravlja o temi kriptovaluta, ali za to područje nije donesena posebna regulativa niti na nivou EU-a, niti su, po trenutnim saznanjima, planirani zakonski akti kojima bi se ograničilo ili spriječilo kupovanje i trgovanje virtuelnim valutama.
Navode da su građani slobodni raspolagati svojim novcem na način na koji žele, u skladu sa vlastitim odlukama, ali je preporučljivo da imaju u vidu da je investiranje u kriptovalute podložno većim rizicima od investiranja u druge instrumente. Evropsko nadzorno tijelo za bankarstvo je još krajem 2013. pokušalo ulagačima skrenuti pažnju na određene rizike.

U skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH je konvertibilna marka. Nemoguće je zamijeniti bitcoin ili drugu kriptovalutu za KM, već je samo ostale zvanične valute moguće razmijeniti u KM.