Švedski dnevnik Aftonbladet objavio je žestoku kolumnu o slavljenju osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka u Hrvatskoj koju potpisuje Peter Kadhammar, jedan od švedskih novinara i autor knjige o Srebrenici.

Hrvatski medije prenose da je Aftonbladet jedan od najtiražnijih dnevnih listova Skandinavije koji svaki dan ima oko tri i pol miliona čitatelja, a politički predstavlja glas lijevoliberalne Švedske.

Kadhammar piše da je Hrvatska slavljenjem Praljka pljunula Švedsku i Europsku uniju u lice, ali da i dalje voli europski novac.

“Može se reći da je njegovo javno samoubistvo nastavak politike nihilizma i razaranja koja je karakterizirala rat u Bosni i Hercegovini”, objavio je Aftonbladet i podsjeća da je u haškoj presudi utvrđeno da su Praljak i ostali iz hercegovačke šestorke osuđeni za “dugi niz zločina: protjerivanje civila, zatvaranje ljudi u logore, ubijanje i uništavanje imovine, korištenje zarobljenika za rad i kao žive štitove, etničko čišćenje muslimanskog stanovništva.”

Naglašava se da je cijela priča “o ratnom zločincu” mogla završiti Praljkovim samoubojstvom, ali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović zbog toga je prekinula službeni posjet Islandu i onda izjavila da Praljkov čin udara u srce hrvatskog naroda, dok je premijer Andrej Plenković javno izjavio sućut “obitelji ubojice”. Izražava se šok što se u saboru održala minuta šutnje i što se na glavnom zagrebačkom trgu pod Praljkovom slikom pale svijeće.

U Hrvatskoj je zavladao kult mrtvog ubice

“To se događa u zemlji koja je članica EU, usred naše civilizirane demokratske zajednice. Sramotno. Kult mrtvog ubojice pokazuje zastrašujući nedostatak demokratskih instinkata”, piše kolumnist Aftonbladeta i onda dodaje: “Tužno je što je zemlja poput Hrvatske puštena u EU.”

Nakon toga se Hrvatsku smješta u kontekst zemalja poput Poljske i Mađarske, u kojima je ugrožena demokracija, te Bugarske i Rumunjske koje su “poznate samo po korupciji i izvozu prosjaka”.

Čelnike EU-a kritizira se što su smatrali da će sve navedene zemlje postati uspješne liberalne demokracije i da im je sudbina biti dio Unije. Napominje se i da sve navedene zemlje jesu različite, ali da imaju nešto zajedničko – vole europski novac.

Index podsjeća da je riječ o jednom od najžešćih komentara objavljenih u stranim medijima o situaciji u Hrvatskoj, u kojem se izrijekom proziva predsjednicu i premijera kao razlog negativnog hrvatskog imidža iz švedske perspektive.

Švedski dnevnik Aftonbladet objavio je žestoku kolumnu o slavljenju osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka u Hrvatskoj koju potpisuje Peter Kadhammar, jedan od švedskih novinara i autor knjige o Srebrenici.

Hrvatski medije prenose da je Aftonbladet jedan od najtiražnijih dnevnih listova Skandinavije koji svaki dan ima oko tri i pol miliona čitatelja, a politički predstavlja glas lijevoliberalne Švedske.

Kadhammar piše da je Hrvatska slavljenjem Praljka pljunula Švedsku i Europsku uniju u lice, ali da i dalje voli europski novac.

“Može se reći da je njegovo javno samoubistvo nastavak politike nihilizma i razaranja koja je karakterizirala rat u Bosni i Hercegovini”, objavio je Aftonbladet i podsjeća da je u haškoj presudi utvrđeno da su Praljak i ostali iz hercegovačke šestorke osuđeni za “dugi niz zločina: protjerivanje civila, zatvaranje ljudi u logore, ubijanje i uništavanje imovine, korištenje zarobljenika za rad i kao žive štitove, etničko čišćenje muslimanskog stanovništva.”

Naglašava se da je cijela priča “o ratnom zločincu” mogla završiti Praljkovim samoubojstvom, ali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović zbog toga je prekinula službeni posjet Islandu i onda izjavila da Praljkov čin udara u srce hrvatskog naroda, dok je premijer Andrej Plenković javno izjavio sućut “obitelji ubojice”. Izražava se šok što se u saboru održala minuta šutnje i što se na glavnom zagrebačkom trgu pod Praljkovom slikom pale svijeće.

U Hrvatskoj je zavladao kult mrtvog ubice

“To se događa u zemlji koja je članica EU, usred naše civilizirane demokratske zajednice. Sramotno. Kult mrtvog ubojice pokazuje zastrašujući nedostatak demokratskih instinkata”, piše kolumnist Aftonbladeta i onda dodaje: “Tužno je što je zemlja poput Hrvatske puštena u EU.”

Nakon toga se Hrvatsku smješta u kontekst zemalja poput Poljske i Mađarske, u kojima je ugrožena demokracija, te Bugarske i Rumunjske koje su “poznate samo po korupciji i izvozu prosjaka”.

Čelnike EU-a kritizira se što su smatrali da će sve navedene zemlje postati uspješne liberalne demokracije i da im je sudbina biti dio Unije. Napominje se i da sve navedene zemlje jesu različite, ali da imaju nešto zajedničko – vole europski novac.

Index podsjeća da je riječ o jednom od najžešćih komentara objavljenih u stranim medijima o situaciji u Hrvatskoj, u kojem se izrijekom proziva predsjednicu i premijera kao razlog negativnog hrvatskog imidža iz švedske perspektive.