Srbijansko tužilaštvo tvrdi da je optužnica protiv 11 osoba za pomaganje u bjekstvu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću proglašena državnom tajnom.

Kabinet republičkog javnog tužioca Srbije odbio je zahtjev Balkanske istraživačke mreže (BIRN) za dostavljanje optužnice protiv 11osoba kojima je suđeno za pomaganje Mladiću u skrivanju tokom više od 15 godina bjekstva.

Iz Kabineta tužioca su kazali da je ta optužnica klasifikovana kao “povjerljiva”, jer njeno objavljivanje bi moglo nanijeti štetu međunarodnom ugledu Srbije.

– Prvo osnovno javno tužilaštvo posjeduje traženu informaciju, koja je označena kao državna tajna, pošto u gore spomenutom slučaju postoji velika opasnost za društvo zbog kriminalnih radnji koje za posljedicu mogu imati ugrožavanje međunarodne reputacije i statusa Republike Srbije – naveli su iz Kabineta republičkog javnog tužioca Srbije.

Nakon Mladićevog hapšenja 2011. godine, bivši srbijanski zvaničnici, uključujući i tadašnjeg predsjednika Borisa Tadića, tvrdili su da je on u bjekstvu imao podršku viših dužnosnika vojske i državne sigurnosti Srbije, koji su mu odavali informacije kako bi mu pomogli da izbjegne hapšenje.

Prema srbijanskom zakonu, optužnica je javni dokument, ali u nekim slučajevima tužitelji rediguju dio informacija da bi zaštitili privatnost. Prema informacijama dostupnim BIRN-u, nijedna optužnica nije do sada proglašena državnom tajnom.

Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijević smatra da cijela optužnica ne bi smjela biti proglašena tajnom.

– Oni mogu podići nivo tajnosti određenih dijelova dokumenta, ali… dokument u cijelosti ne može biti proglašen tajnom – rekao je Antonijević za BIRN.

Advokatica Marina Kljaić, koja za Fond za humanitarno pravo prati suđenja za ratne zločine, takođe je ustvrdila da do sada nije čula za takav slučaj. Kljaić je dodala da, nakon potvrđivanja optužnice, ne postoji pravna osnova u Zakonu o krivičnom postupku po kojoj bi se ona mogla proglasiti državnom tajnom.

Srbijanske vlasti su proglasile tajnom optužnicu protiv Marka Lugonje, Stanka Ristića, Ljiljane Vasković, Borislava Ivanovića, Predraga Ristića, Saše Badnjara, Ratka Vučetića, Tatjane Janjušević Vasković, Bojana Vaskovića i Blagoja Govedarice, kojima je na teret stavljeno da su skrivali Mladića.

U avgustu ove godine Apelacioni sud Srbije oslobodio je sve optužene osim Lugonje, koji je priznao krivicu te je osuđen na šest mjeseci zatvora.

Mladić, čije je izricanje presude zakazano u Haagu za 22. novembar, bio je u bjekstvu 16 godina. Optužen je za genocid u Srebrenici i još šest opština, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Konačno je uhapšen 2011. godine dok se skrivao u kući svog rođaka u selu Lazarevo u Srbiji.

Prema dostupnim podacima, od 1996. do 2003. godine, kada su srbijanske vlasti usvojile Zakon o saradnji s Haškim tribunalom, Mladić je imao podršku osoblja jugoslovenske armije, te specijalnu jedinicu, sastavljenu uglavnom od oficira vojske bosanskih Srba, da mu pomaže.

Srbijansko tužilaštvo tvrdi da je optužnica protiv 11 osoba za pomaganje u bjekstvu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću proglašena državnom tajnom.

Kabinet republičkog javnog tužioca Srbije odbio je zahtjev Balkanske istraživačke mreže (BIRN) za dostavljanje optužnice protiv 11osoba kojima je suđeno za pomaganje Mladiću u skrivanju tokom više od 15 godina bjekstva.

Iz Kabineta tužioca su kazali da je ta optužnica klasifikovana kao “povjerljiva”, jer njeno objavljivanje bi moglo nanijeti štetu međunarodnom ugledu Srbije.

– Prvo osnovno javno tužilaštvo posjeduje traženu informaciju, koja je označena kao državna tajna, pošto u gore spomenutom slučaju postoji velika opasnost za društvo zbog kriminalnih radnji koje za posljedicu mogu imati ugrožavanje međunarodne reputacije i statusa Republike Srbije – naveli su iz Kabineta republičkog javnog tužioca Srbije.

Nakon Mladićevog hapšenja 2011. godine, bivši srbijanski zvaničnici, uključujući i tadašnjeg predsjednika Borisa Tadića, tvrdili su da je on u bjekstvu imao podršku viših dužnosnika vojske i državne sigurnosti Srbije, koji su mu odavali informacije kako bi mu pomogli da izbjegne hapšenje.

Prema srbijanskom zakonu, optužnica je javni dokument, ali u nekim slučajevima tužitelji rediguju dio informacija da bi zaštitili privatnost. Prema informacijama dostupnim BIRN-u, nijedna optužnica nije do sada proglašena državnom tajnom.

Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijević smatra da cijela optužnica ne bi smjela biti proglašena tajnom.

– Oni mogu podići nivo tajnosti određenih dijelova dokumenta, ali… dokument u cijelosti ne može biti proglašen tajnom – rekao je Antonijević za BIRN.

Advokatica Marina Kljaić, koja za Fond za humanitarno pravo prati suđenja za ratne zločine, takođe je ustvrdila da do sada nije čula za takav slučaj. Kljaić je dodala da, nakon potvrđivanja optužnice, ne postoji pravna osnova u Zakonu o krivičnom postupku po kojoj bi se ona mogla proglasiti državnom tajnom.

Srbijanske vlasti su proglasile tajnom optužnicu protiv Marka Lugonje, Stanka Ristića, Ljiljane Vasković, Borislava Ivanovića, Predraga Ristića, Saše Badnjara, Ratka Vučetića, Tatjane Janjušević Vasković, Bojana Vaskovića i Blagoja Govedarice, kojima je na teret stavljeno da su skrivali Mladića.

U avgustu ove godine Apelacioni sud Srbije oslobodio je sve optužene osim Lugonje, koji je priznao krivicu te je osuđen na šest mjeseci zatvora.

Mladić, čije je izricanje presude zakazano u Haagu za 22. novembar, bio je u bjekstvu 16 godina. Optužen je za genocid u Srebrenici i još šest opština, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Konačno je uhapšen 2011. godine dok se skrivao u kući svog rođaka u selu Lazarevo u Srbiji.

Prema dostupnim podacima, od 1996. do 2003. godine, kada su srbijanske vlasti usvojile Zakon o saradnji s Haškim tribunalom, Mladić je imao podršku osoblja jugoslovenske armije, te specijalnu jedinicu, sastavljenu uglavnom od oficira vojske bosanskih Srba, da mu pomaže.