Do kraja godine broj radnika iz BiH koji će naći posao u Sloveniji mogao bi dostići broj od 9.000, predviđanja su Agencije za rad i zapošljavanje koja svoju pretpostavku bazira na potražnji poslodavaca koja već postoji sa slovenačkog tržišta.

Asim Ibrahimagić, pomoćnik direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kaže da njihovi podaci pokazuju da je od 2013. do danas povećan broj zaposlenih radnika iz BiH u Sloveniji.

”U 2016. je zaposleno 4.786, a za prvih osam mjeseci 6,212. Prema potražnji iz Slovenije očekujemo da će još 3.000 ljudi otići te da će cifra biti 9.000 na godišnjem nivou”, naveo je Ibrahimagić.

Dodaje da su radnici koji dobivaju posao u Sloveniji pretežno oni sa VKV zanimanjima- vozači raznih kategorija, zidari, tesari, vodoinstalateri, električari, monteri centralnog grijanja…

”Naši radnici su vrlo traženi u Sloveniji. Već sada dolazimo u poziciju da ne možemo za slovenačkog poslodavaca osigurati radnu snagu koju on traži jer nema dovoljno tih zanimanja na birou rada”, ističe on.

Tako da sada nema kadra za naše građevinske kompanije koje se već sada suočavaju sa problemom pronalaska bh. radnike za poslove koje dobiju u inozemstvu.

Što se tiče odlaska radnika na tržište Njemačke kaže da BiH imamo navalu na upis u medicinske škole jer ta diploma osigurava zaposlenje u Njemačkoj.

Jedna njegovateljica u Njemačkoj ima startnu plaću 1.850 eura, a mnogi poslodavci nude stan, hranu i napredovanje. Nakon godinu dana polože državni ispit onda idu na plaću 2.400 eura. Ovdje isti takav kadar radi za 400 KM.

Zbog velikog broja odlazaka i nedostatka kadra sada vidimo da se mijenja stanje i na našem tržištu i da zdravstveni radnici traže bolje uvjeta rada i veće plaće.

”Sada će država naći modus da se ta plaća poveća. Znači ljudi koji ovdje ostaju neće više raditi za malu plaću. Inženjeri su prije radili u tvornicama za 600 KM. Poslodavci su im uplaćivali doprinose na minimalnu plaću. Danas kad i inženjeri odlaze u Njemačku poslodavci daju plaće i do 1.400 KM i na taj iznos uplaćuju PIO”, objašnjava Ibrahimagić.

Dodaje da to pokazuje da će se unatoč odlasku ljudi fondovi i dalje puniti, ali sada radnik sa poslodavcem može napraviti malo bolji ‘deal’ za sebe, a ne da plaćaju mininimalne plaće i poreze.

U zadnje vrijeme imao i trend da se sve više kompanija obraćaju zavodu za zapošljavanje i daju dio sredstava da se nezaposleni prekvalificiraju i nakon toga dobiju posao kod njih.

Smatra da svi ovu trendovi pokazuju da će morati doći do promjene odnosa u preraspodjeli profita. ”Poslodavci će morati dati veći iznos radniku koji radi za njega, a ne držati ga na minimalcu. Tako da imamo i pozitivne efekte ovoga što se događa na tržištu”, smatra Ibrahimagić.

Dodaje da je veliki broj država uspjelo preokrenuti svoju budućnost dobrim strategijama zapošljavanja.

BiH još nije donijela strategiju zapošljavanja niti druge koje bi odredile strategiju razvoja zemlje. Čak i kada radimo strategije, navodi, radimo to samo da bi dobili neke pare ili što to od nas traže iz EU.

“Imamo resurse, vrijedne ljude, ali bez ključne strategije bazirane na profitabilnoj osnovi ne možemo predvidjeti za što ćemo našu djecu školovati. Radimo sve napamet. Kada djeca završe školu onda ih moramo slati na prekvalifikaciju. Tako da su u tom konteksu ključna izrada stategije razvoja države i lokalne zajednice. Lokalne zajednice mogu sebi napraviti odličnu lokalnu strateguiju i vidjeti u kojem pravcu se mogu razvijati”, navodi on.

Govoreći o pozitivnim aspektima zapošljavanja građana u inozemstvu navodi da je Rumunija, nakon ulaska u EU, imala najveći odljev radne snage te da su oni sa 26 milijuna stanovnika došli na 17 što znali da je Rumuniju za par godina napustilo 9 milijuna ljudi.

No, najnoviji trendovi pokazuju da je zadnjih par godina prisutan trend povratka te da oni sada dolaze sa kapitalom i žele ulagati.

”To je sada već pozitivan signal za Rumuniju koja sada ima pozitivan trend rasta. Njihovo iskustvo pokazuje da je dijaspora ustvari najbolji ulagač jer poznaje tržište, ljude i navike ljudi. Iz tog razloga i naša dijaspora može biti najbolji ulagač i za BiH”, navodi on.

Do kraja godine broj radnika iz BiH koji će naći posao u Sloveniji mogao bi dostići broj od 9.000, predviđanja su Agencije za rad i zapošljavanje koja svoju pretpostavku bazira na potražnji poslodavaca koja već postoji sa slovenačkog tržišta.

Asim Ibrahimagić, pomoćnik direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kaže da njihovi podaci pokazuju da je od 2013. do danas povećan broj zaposlenih radnika iz BiH u Sloveniji.

”U 2016. je zaposleno 4.786, a za prvih osam mjeseci 6,212. Prema potražnji iz Slovenije očekujemo da će još 3.000 ljudi otići te da će cifra biti 9.000 na godišnjem nivou”, naveo je Ibrahimagić.

Dodaje da su radnici koji dobivaju posao u Sloveniji pretežno oni sa VKV zanimanjima- vozači raznih kategorija, zidari, tesari, vodoinstalateri, električari, monteri centralnog grijanja…

”Naši radnici su vrlo traženi u Sloveniji. Već sada dolazimo u poziciju da ne možemo za slovenačkog poslodavaca osigurati radnu snagu koju on traži jer nema dovoljno tih zanimanja na birou rada”, ističe on.

Tako da sada nema kadra za naše građevinske kompanije koje se već sada suočavaju sa problemom pronalaska bh. radnike za poslove koje dobiju u inozemstvu.

Što se tiče odlaska radnika na tržište Njemačke kaže da BiH imamo navalu na upis u medicinske škole jer ta diploma osigurava zaposlenje u Njemačkoj.

Jedna njegovateljica u Njemačkoj ima startnu plaću 1.850 eura, a mnogi poslodavci nude stan, hranu i napredovanje. Nakon godinu dana polože državni ispit onda idu na plaću 2.400 eura. Ovdje isti takav kadar radi za 400 KM.

Zbog velikog broja odlazaka i nedostatka kadra sada vidimo da se mijenja stanje i na našem tržištu i da zdravstveni radnici traže bolje uvjeta rada i veće plaće.

”Sada će država naći modus da se ta plaća poveća. Znači ljudi koji ovdje ostaju neće više raditi za malu plaću. Inženjeri su prije radili u tvornicama za 600 KM. Poslodavci su im uplaćivali doprinose na minimalnu plaću. Danas kad i inženjeri odlaze u Njemačku poslodavci daju plaće i do 1.400 KM i na taj iznos uplaćuju PIO”, objašnjava Ibrahimagić.

Dodaje da to pokazuje da će se unatoč odlasku ljudi fondovi i dalje puniti, ali sada radnik sa poslodavcem može napraviti malo bolji ‘deal’ za sebe, a ne da plaćaju mininimalne plaće i poreze.

U zadnje vrijeme imao i trend da se sve više kompanija obraćaju zavodu za zapošljavanje i daju dio sredstava da se nezaposleni prekvalificiraju i nakon toga dobiju posao kod njih.

Smatra da svi ovu trendovi pokazuju da će morati doći do promjene odnosa u preraspodjeli profita. ”Poslodavci će morati dati veći iznos radniku koji radi za njega, a ne držati ga na minimalcu. Tako da imamo i pozitivne efekte ovoga što se događa na tržištu”, smatra Ibrahimagić.

Dodaje da je veliki broj država uspjelo preokrenuti svoju budućnost dobrim strategijama zapošljavanja.

BiH još nije donijela strategiju zapošljavanja niti druge koje bi odredile strategiju razvoja zemlje. Čak i kada radimo strategije, navodi, radimo to samo da bi dobili neke pare ili što to od nas traže iz EU.

“Imamo resurse, vrijedne ljude, ali bez ključne strategije bazirane na profitabilnoj osnovi ne možemo predvidjeti za što ćemo našu djecu školovati. Radimo sve napamet. Kada djeca završe školu onda ih moramo slati na prekvalifikaciju. Tako da su u tom konteksu ključna izrada stategije razvoja države i lokalne zajednice. Lokalne zajednice mogu sebi napraviti odličnu lokalnu strateguiju i vidjeti u kojem pravcu se mogu razvijati”, navodi on.

Govoreći o pozitivnim aspektima zapošljavanja građana u inozemstvu navodi da je Rumunija, nakon ulaska u EU, imala najveći odljev radne snage te da su oni sa 26 milijuna stanovnika došli na 17 što znali da je Rumuniju za par godina napustilo 9 milijuna ljudi.

No, najnoviji trendovi pokazuju da je zadnjih par godina prisutan trend povratka te da oni sada dolaze sa kapitalom i žele ulagati.

”To je sada već pozitivan signal za Rumuniju koja sada ima pozitivan trend rasta. Njihovo iskustvo pokazuje da je dijaspora ustvari najbolji ulagač jer poznaje tržište, ljude i navike ljudi. Iz tog razloga i naša dijaspora može biti najbolji ulagač i za BiH”, navodi on.