Sve je isto, samo Ratka nema, kaže Suljo Čolaković, koji je u aprilu 2014. sa kolegicom Almom Bradarac podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora

Usoranin Anto Pešić, samo sedmicu nakon imenovanja za direktora Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, na Općinskom sudu u Zenici osuđen je za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno za nezakonito zapošljavanje. Nakon priznanja krivnje pred Sudom, osuđen je na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci, sa rokom kušnje od godinu. Ovo krivično djelo Pešić je počinio dok je bio v.d. direktora Službe u proteklih devet mjeseci.

Potvrda presuđenom

Zanimljivo je da je kao takav, u trenutku kada je već protiv njega bila potvrđena optužnica (21. septembra podignuta optužnica, a potvrđena četiri dana kasnije), na sjednici Upravnog odbora Službe, 3. oktobra, bio predložen za direktora, što je kantonalna Vlada i potvrdila 12. oktobra.

Pešić je, tako, postao drugi direktor Službe koji se u posljednje nešto više od dvije godine našao na sudu zbog nezakonitog zapošljavanja. Sud je, naime, još krajem jula potvrdio optužnicu za produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja protiv Ratka Orlandića iz Visokog, kojeg Tužilaštvo ZDK-a tereti da je, dok su na snazi bile mjere štednje, nezakonito zaposlio 17 osoba, među kojima i dvije kojima je nezakonito omogućio obavljanje pripravničkog staža u Službi. On se nedavno izjasnio pred Sudom da nije kriv, a sudski postupak počeo je 1. novembra.

Služba godinama služi za klasična stranačka zapošljavanja a da pritom nije raspisan nijedan konkurs za prijem, osim onog za direktora. Tako se desilo da i Anto Pešić, nakon samo dvije godine rada u Službi u koju je također primljen bez konkursa i sa potvrđenom krivičnom prijavom, bude izabran za direktora. Njegov prethodnik, Marinko Kelavić, postao je direktor Službe sa evidencije nezaposlenih. Kako bi Kelavić mogao postati direktor, Služba je čak mijenjala i Statut, pa sada direktor može biti i osoba koja nije ekonomske ili pravne struke, što je do tada bio uvjet, nego bilo kojeg društvenog smjera. Kelavić je prosvjetar.

Orlandić, u to vrijeme direktorski kadar NS Radom za boljitak, u tri tačke optužnice tereti se da je, iskorištavanjem službenih ovlaštenja, drugom pribavio korist u vidu zaposlenja. Od 2012. do 2015. godine on je odobravao zapošljavanje i zaključivao ugovore o radu sa novim uposlenicima Službe. Također je, prema optužnici, na isti način tokom 2012. omogućavao nezakonito obavljanje pripravničkog staža određenom broju osoba.

Na sve ovo su još 2014. ukazali i prvu krivičnu prijavu podnijeli zaposlenici Službe Suljo Čolaković i Alma Bradarac, koja je u to vrijeme bila Orlandićeva zamjenica i direktorica Biroa Zenica.

Oboje su prošli pravu torturu i maltretiranja, a Čolaković je čak dobio i otkaz s posla dok je bio na bolovanju. Sudskim je putem vraćen, dok je Bradarac smijenjena sa pozicije pomoćnika direktora. Tada su ukazali na masovno nezakonito upošljavanje stranačkih kadrova, o čemu su prikupili dokazni materijal na osnovu kojeg je Tužilaštvo ZDK-a podiglo optužnicu protiv Orlandića.

– Orlandić je došao za direktora Službe u februaru 2012. godine. Bradarac i ja smo podnijeli krivičnu prijavu 24. aprila 2014. i ona se odnosila na 24 osobe. Čim je Orlandić saznao za to, od nekoga iz Tužilaštva ko mu je javio, uručio mi je otkaz, a Almu skinuo sa pozicije pomoćnika direktora. I dan-danas vodi se postupak na sudu. Ono što mi ne ide u glavu je da za više od tri i po godine nije okončan postupak. Dostavio sam Tužilaštvu ZDK-a imenom i prezimenom 22 osobe. Nakon njih je još troje primljeno, za što sam dostavio dodatnu dokumentaciju, a među njima je i sadašnji direktor Anto Pešić. On je 25. kojeg je bez konkursa primio Orlandić. Svi su bili iz tada vladajućih stranaka NSRB-a, HDZ-a BiH, SDP-a i SDA, kazao je Čolaković.

On je dodao da je zaposlen tada Samir Bajrić, zastupnik u Skupštini ZDK-a iz SBiH, čiji glas je bio ključan kod usvajanja jednog od godišnjih izvještaja Službe.

Nakon smjene Orlandića, na ovu poziciju je došao Marinko Kelavić iz Maglaja, koji je nakon godinu direktorovanja podnio ostavku iz moralnih razloga. Onda je za v.d. direktora postavljen Anto Pešić. Čolaković je objasnio da se direktor promijenio, ali ne i sistem zapošljavanja.

– Pešić je primljen nezakonito, i on sam je stranački zapošljavao, a, evo, sada je i osuđen. Samo što su sada zapošljavani ljudi iz SDA, poput sekretara Gradskog odbora ove stranke iz Zenice Saudina Burića i žene Kenana Kamenjaša, člana Upravnog odbora Službe iz Vareša, iz SBB-a i HDZ-a BiH, a primljena je i jedna vijećnica SBiH iz Zavidovića. Orlandić je smijenjen zbog stranačkog zapošljavanja, a, evo, Pešić je osuđen zbog iste stvari, istakao je Čolaković.

Čolaković nam je objasnio da su u Službi zapošljavanja ZDK-a u junu 2003. bile na evidenciji 58.622 nezaposlene osobe, a u avgustu 2017. – 64.041 nezaposlena osoba, što predstavlja povećanje u apsolutnom iznosu od 5.419 nezaposlenih osoba ili za 9,24 posto. Međutim, kada je u pitanju stranačko zapošljavanje, u Službi su u junu 2003. bila 64 zaposlenika, da bi se u julu 2017. broj zaposlenih povećao na 110, što predstavlja povećanje za 71,88 posto radnika. Umjesto da ovoliko novouposlenih u promatranom razdoblju dovede do smanjenja broja nezaposlenih osoba na evidenciji, taj broj se povećao, pa se postavlja pitanje kakva je bila svrha ovako masovnog zapošljavanja.

Obmanuo i Odbor

U Tužilaštvu ZDK-a Oslobođenje saznaje da postoji još jedna anonimna krivična prijava protiv Ante Pešića putem Agencije za korupciju, koja se odnosi na indicije koruptivnog ponašanja u vezi sa radom rukovodioca u JU Služba za zapošljavanje. U Tužilaštvu postoje još dvije krivične prijave protiv Orlandića, koje su javne.

Orlandić i UO smijenjeni su u ljeto 2015, a novi UO Službe je u julu prošle godine donio zaključak da Služba tuži Orlandića za svu pričinjenu štetu u sudskim sporovima koje je vodila protiv nekoliko radnika. U zaključku stoji da je Orlandić obmanuo prethodni UO. Međutim, ovaj zaključak nikada nije realiziran.

Javna je tajna da nema ni prave komunikacije između menadžmenta i Upravnog odbora s jedne i Nadzornog odbora s druge strane, na čijem je čelu Alma Bradarac.

Sve je isto, samo Ratka nema, kaže Suljo Čolaković, koji je u aprilu 2014. sa kolegicom Almom Bradarac podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora

Usoranin Anto Pešić, samo sedmicu nakon imenovanja za direktora Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, na Općinskom sudu u Zenici osuđen je za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno za nezakonito zapošljavanje. Nakon priznanja krivnje pred Sudom, osuđen je na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci, sa rokom kušnje od godinu. Ovo krivično djelo Pešić je počinio dok je bio v.d. direktora Službe u proteklih devet mjeseci.

Potvrda presuđenom

Zanimljivo je da je kao takav, u trenutku kada je već protiv njega bila potvrđena optužnica (21. septembra podignuta optužnica, a potvrđena četiri dana kasnije), na sjednici Upravnog odbora Službe, 3. oktobra, bio predložen za direktora, što je kantonalna Vlada i potvrdila 12. oktobra.

Pešić je, tako, postao drugi direktor Službe koji se u posljednje nešto više od dvije godine našao na sudu zbog nezakonitog zapošljavanja. Sud je, naime, još krajem jula potvrdio optužnicu za produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja protiv Ratka Orlandića iz Visokog, kojeg Tužilaštvo ZDK-a tereti da je, dok su na snazi bile mjere štednje, nezakonito zaposlio 17 osoba, među kojima i dvije kojima je nezakonito omogućio obavljanje pripravničkog staža u Službi. On se nedavno izjasnio pred Sudom da nije kriv, a sudski postupak počeo je 1. novembra.

Služba godinama služi za klasična stranačka zapošljavanja a da pritom nije raspisan nijedan konkurs za prijem, osim onog za direktora. Tako se desilo da i Anto Pešić, nakon samo dvije godine rada u Službi u koju je također primljen bez konkursa i sa potvrđenom krivičnom prijavom, bude izabran za direktora. Njegov prethodnik, Marinko Kelavić, postao je direktor Službe sa evidencije nezaposlenih. Kako bi Kelavić mogao postati direktor, Služba je čak mijenjala i Statut, pa sada direktor može biti i osoba koja nije ekonomske ili pravne struke, što je do tada bio uvjet, nego bilo kojeg društvenog smjera. Kelavić je prosvjetar.

Orlandić, u to vrijeme direktorski kadar NS Radom za boljitak, u tri tačke optužnice tereti se da je, iskorištavanjem službenih ovlaštenja, drugom pribavio korist u vidu zaposlenja. Od 2012. do 2015. godine on je odobravao zapošljavanje i zaključivao ugovore o radu sa novim uposlenicima Službe. Također je, prema optužnici, na isti način tokom 2012. omogućavao nezakonito obavljanje pripravničkog staža određenom broju osoba.

Na sve ovo su još 2014. ukazali i prvu krivičnu prijavu podnijeli zaposlenici Službe Suljo Čolaković i Alma Bradarac, koja je u to vrijeme bila Orlandićeva zamjenica i direktorica Biroa Zenica.

Oboje su prošli pravu torturu i maltretiranja, a Čolaković je čak dobio i otkaz s posla dok je bio na bolovanju. Sudskim je putem vraćen, dok je Bradarac smijenjena sa pozicije pomoćnika direktora. Tada su ukazali na masovno nezakonito upošljavanje stranačkih kadrova, o čemu su prikupili dokazni materijal na osnovu kojeg je Tužilaštvo ZDK-a podiglo optužnicu protiv Orlandića.

– Orlandić je došao za direktora Službe u februaru 2012. godine. Bradarac i ja smo podnijeli krivičnu prijavu 24. aprila 2014. i ona se odnosila na 24 osobe. Čim je Orlandić saznao za to, od nekoga iz Tužilaštva ko mu je javio, uručio mi je otkaz, a Almu skinuo sa pozicije pomoćnika direktora. I dan-danas vodi se postupak na sudu. Ono što mi ne ide u glavu je da za više od tri i po godine nije okončan postupak. Dostavio sam Tužilaštvu ZDK-a imenom i prezimenom 22 osobe. Nakon njih je još troje primljeno, za što sam dostavio dodatnu dokumentaciju, a među njima je i sadašnji direktor Anto Pešić. On je 25. kojeg je bez konkursa primio Orlandić. Svi su bili iz tada vladajućih stranaka NSRB-a, HDZ-a BiH, SDP-a i SDA, kazao je Čolaković.

On je dodao da je zaposlen tada Samir Bajrić, zastupnik u Skupštini ZDK-a iz SBiH, čiji glas je bio ključan kod usvajanja jednog od godišnjih izvještaja Službe.

Nakon smjene Orlandića, na ovu poziciju je došao Marinko Kelavić iz Maglaja, koji je nakon godinu direktorovanja podnio ostavku iz moralnih razloga. Onda je za v.d. direktora postavljen Anto Pešić. Čolaković je objasnio da se direktor promijenio, ali ne i sistem zapošljavanja.

– Pešić je primljen nezakonito, i on sam je stranački zapošljavao, a, evo, sada je i osuđen. Samo što su sada zapošljavani ljudi iz SDA, poput sekretara Gradskog odbora ove stranke iz Zenice Saudina Burića i žene Kenana Kamenjaša, člana Upravnog odbora Službe iz Vareša, iz SBB-a i HDZ-a BiH, a primljena je i jedna vijećnica SBiH iz Zavidovića. Orlandić je smijenjen zbog stranačkog zapošljavanja, a, evo, Pešić je osuđen zbog iste stvari, istakao je Čolaković.

Čolaković nam je objasnio da su u Službi zapošljavanja ZDK-a u junu 2003. bile na evidenciji 58.622 nezaposlene osobe, a u avgustu 2017. – 64.041 nezaposlena osoba, što predstavlja povećanje u apsolutnom iznosu od 5.419 nezaposlenih osoba ili za 9,24 posto. Međutim, kada je u pitanju stranačko zapošljavanje, u Službi su u junu 2003. bila 64 zaposlenika, da bi se u julu 2017. broj zaposlenih povećao na 110, što predstavlja povećanje za 71,88 posto radnika. Umjesto da ovoliko novouposlenih u promatranom razdoblju dovede do smanjenja broja nezaposlenih osoba na evidenciji, taj broj se povećao, pa se postavlja pitanje kakva je bila svrha ovako masovnog zapošljavanja.

Obmanuo i Odbor

U Tužilaštvu ZDK-a Oslobođenje saznaje da postoji još jedna anonimna krivična prijava protiv Ante Pešića putem Agencije za korupciju, koja se odnosi na indicije koruptivnog ponašanja u vezi sa radom rukovodioca u JU Služba za zapošljavanje. U Tužilaštvu postoje još dvije krivične prijave protiv Orlandića, koje su javne.

Orlandić i UO smijenjeni su u ljeto 2015, a novi UO Službe je u julu prošle godine donio zaključak da Služba tuži Orlandića za svu pričinjenu štetu u sudskim sporovima koje je vodila protiv nekoliko radnika. U zaključku stoji da je Orlandić obmanuo prethodni UO. Međutim, ovaj zaključak nikada nije realiziran.

Javna je tajna da nema ni prave komunikacije između menadžmenta i Upravnog odbora s jedne i Nadzornog odbora s druge strane, na čijem je čelu Alma Bradarac.