Ugledni američki časopis “Forbs” objavio je novi popis sto najmoćnijih žena svijeta. Na prvom mjestu, i dalje je njemačka kancelarka Angela Merkel dok je druga britanska premijerka Tereza Mej.

Na “Forbsovom” popisu ove godine pojavila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona je 39. na listi, a kad je riječ o ženama u politici nalazi se na 14. mjestu. Prema “Forbsu”, moćnija je od norveške premijerke Erne Solberg, koja je 17. ili Elvire Nabiuline, guvernerke ruske centralne banke, piše Jutranji list.

Evo i Forbesovog tumačenja: “Najmlađa osoba na mjestu predsjednika Hrvatske, ujedno i prva žena na tom položaju, Grabar-Kitarović kontinuirano jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni ove godine radeći s predsjednikom Donaldom Trampom i SAD kako bi se izgradilo američko postrojenje za uvoz gasa na ostrvu Krk kojim bi moglo da se isporučiti do dvije milijarde kubika godišnje za distribuciju u Zapadnu Evropu što bi moglo da pomogne energetskoj nezavisnosti Evrope od Rusije.

Bivša ministarka spoljnih poslova i ambasadorka u SAD-a prošle godine posjetila je iranskog predsednika Hasana Ronahina kako bi razgovarala o jačanju diplomatskih odnosa.”

Ugledni američki časopis “Forbs” objavio je novi popis sto najmoćnijih žena svijeta. Na prvom mjestu, i dalje je njemačka kancelarka Angela Merkel dok je druga britanska premijerka Tereza Mej.

Na “Forbsovom” popisu ove godine pojavila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona je 39. na listi, a kad je riječ o ženama u politici nalazi se na 14. mjestu. Prema “Forbsu”, moćnija je od norveške premijerke Erne Solberg, koja je 17. ili Elvire Nabiuline, guvernerke ruske centralne banke, piše Jutranji list.

Evo i Forbesovog tumačenja: “Najmlađa osoba na mjestu predsjednika Hrvatske, ujedno i prva žena na tom položaju, Grabar-Kitarović kontinuirano jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni ove godine radeći s predsjednikom Donaldom Trampom i SAD kako bi se izgradilo američko postrojenje za uvoz gasa na ostrvu Krk kojim bi moglo da se isporučiti do dvije milijarde kubika godišnje za distribuciju u Zapadnu Evropu što bi moglo da pomogne energetskoj nezavisnosti Evrope od Rusije.

Bivša ministarka spoljnih poslova i ambasadorka u SAD-a prošle godine posjetila je iranskog predsednika Hasana Ronahina kako bi razgovarala o jačanju diplomatskih odnosa.”