Imajući u vidu da je članom 159. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH propisano da „Inicijativu za donošenje zakona mogu pokrenuti skupštine kantona, gradska i opštinska vijeća, kao i građani, preduzeća i druga pravna lica u okviru svojih ustavnih ovlašćenja“, te da se „Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedavajućem Predstavničkog doma“, zastupnik Edhem Fejzić je Vladi Zeničko-dobojskog kantona predložio da pripremi i u skupštinsku proceduru što prije dostavi Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/08), koju bi pokrenula Skupština Zeničko-dobojskog kantona i istu dostavila predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a kojom bi se inicirala izmjena i dopuna člana 4. stav (1) navedenog zakona, u slijedećem smislu:

„U članu 4. stav (1) Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/08) iza riječi „javnom preduzeću“, dodaju se riječi „i javnoj ustanovi“.

Izmijenjeni i dopunjeni člana 4. stav (1) navedenog zakona bi tako glasio:
(1) Članstvo u upravnom odboru, nadzornom odboru, skupštini, upravi ili menadžmentu ili u svojstvu ovlaštenog lica u javnom preduzeću i javnoj ustanovi nespojivo je sa javnim funkcijama izabranog dužnosnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika.“

Prema važećem Zakona u o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/08) direktori raznih javnih ustanova na području Federacije i kantona u Federaciji BiH, nisu u sukobu interesa kada istovremeno obavljaju i dužnost izabranih zvaničnika odnosno zastupnika u zakonodavnim tijelima, (Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim Skupštinama). Ovdje prije svega Fejzić misli na imenovane direktore-rukovodioce JAVNIH USTANOVA, (a ne samo javnih preduzeća), koji pored svojih funkcija direktora javnih ustanova, ujedno obnašaju dužnost i izabranih zvaničnika, (nosioca mandata u zakonodavnoj vlasti Kantona i Federacije BiH), tako da su u prilici da neposredno predlažu, raspravljaju, i napokon i glasaju o svom radu, odnosno o Izvještajima o radu i poslovanju javnih ustanova kojima rukovode.

Kako dalje navodi Fejzić, u praksi su mnogi svjedoci postojanja evidentnog sukoba interesa, pri čemu se najčešće daju opravdanja da su takvi direktori, u ostvarenju svojih ustavnih prava da biraju i da budu birani, bili učesnici na opštim izborima i dobili povjerenje građana.

“Ovom inicijativom bi ovo bio i direktan doprinos Zeničko-dobojskog kantona u sistemskoj borbi protiv korupcije i to u smislu neposredne prevencije postojanja sukoba interesa”, ističe Fejzić i dodaje:

“Predložena izmjena bi, koliko toliko, spriječila da se za direktore javnih ustanova imenuju samo politički podobni kadrovi, bliski trenutnoj vladajućoj strukturi, bez obzira na njihovu stručnost i kompetentnost za obavljanje tih poslova, što je imalo za posljedicu loše rukovođenje nizom javnih ustanova, koje je dovelo do velikih finansijskih gubitaka u njihovom poslovanju i drugih problema u radu tih ustanova.”

Imajući u vidu da je članom 159. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH propisano da „Inicijativu za donošenje zakona mogu pokrenuti skupštine kantona, gradska i opštinska vijeća, kao i građani, preduzeća i druga pravna lica u okviru svojih ustavnih ovlašćenja“, te da se „Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedavajućem Predstavničkog doma“, zastupnik Edhem Fejzić je Vladi Zeničko-dobojskog kantona predložio da pripremi i u skupštinsku proceduru što prije dostavi Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/08), koju bi pokrenula Skupština Zeničko-dobojskog kantona i istu dostavila predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a kojom bi se inicirala izmjena i dopuna člana 4. stav (1) navedenog zakona, u slijedećem smislu:

„U članu 4. stav (1) Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/08) iza riječi „javnom preduzeću“, dodaju se riječi „i javnoj ustanovi“.

Izmijenjeni i dopunjeni člana 4. stav (1) navedenog zakona bi tako glasio:
(1) Članstvo u upravnom odboru, nadzornom odboru, skupštini, upravi ili menadžmentu ili u svojstvu ovlaštenog lica u javnom preduzeću i javnoj ustanovi nespojivo je sa javnim funkcijama izabranog dužnosnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika.“

Prema važećem Zakona u o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/08) direktori raznih javnih ustanova na području Federacije i kantona u Federaciji BiH, nisu u sukobu interesa kada istovremeno obavljaju i dužnost izabranih zvaničnika odnosno zastupnika u zakonodavnim tijelima, (Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim Skupštinama). Ovdje prije svega Fejzić misli na imenovane direktore-rukovodioce JAVNIH USTANOVA, (a ne samo javnih preduzeća), koji pored svojih funkcija direktora javnih ustanova, ujedno obnašaju dužnost i izabranih zvaničnika, (nosioca mandata u zakonodavnoj vlasti Kantona i Federacije BiH), tako da su u prilici da neposredno predlažu, raspravljaju, i napokon i glasaju o svom radu, odnosno o Izvještajima o radu i poslovanju javnih ustanova kojima rukovode.

Kako dalje navodi Fejzić, u praksi su mnogi svjedoci postojanja evidentnog sukoba interesa, pri čemu se najčešće daju opravdanja da su takvi direktori, u ostvarenju svojih ustavnih prava da biraju i da budu birani, bili učesnici na opštim izborima i dobili povjerenje građana.

“Ovom inicijativom bi ovo bio i direktan doprinos Zeničko-dobojskog kantona u sistemskoj borbi protiv korupcije i to u smislu neposredne prevencije postojanja sukoba interesa”, ističe Fejzić i dodaje:

“Predložena izmjena bi, koliko toliko, spriječila da se za direktore javnih ustanova imenuju samo politički podobni kadrovi, bliski trenutnoj vladajućoj strukturi, bez obzira na njihovu stručnost i kompetentnost za obavljanje tih poslova, što je imalo za posljedicu loše rukovođenje nizom javnih ustanova, koje je dovelo do velikih finansijskih gubitaka u njihovom poslovanju i drugih problema u radu tih ustanova.”