Bez posla je u Srpskoj za devet mjeseci ove godine ostalo 18.370 radnika, a iako poslodavci prednjače u dijeljenju otkaza, ugovore o radu sve češće sporazumno raskidaju i radnici u potrazi za novim poslom, uglavnom u inostranstvu.

Statistika Zavoda za zapošljavanje RS pokazuje da je na osnovu sporazuma radni odnos prekinulo čak 5.163 zaposlenih, te dodatnih 1.648 putem izjava poslodavaca i radnika o raskidu radnog odnosa.

S druge strane, poslodavci u ovoj godini nisu produžili ugovor za 7.038 radnika koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, 3.074 evidentirano je kao tehnološki višak, a otkaz su dobila 993 radnika. Na biroima u Srpskoj evidentirana su i 154 lica koja su ostala bez posla jer su im preduzeća završila u stečaju.

Poslodavci ističu da veliki broj radnika sporazumno napušta poslodavce koji ne ispunjavaju obaveze prema njima i prelaze kod onih koji poštuju radnička prava.

“Došlo je do velike fluktuacije radnika od loših ka dobrim poslodavcima. Sigurno ima mnogo i onih radnika koji pristaju na sporazumni raskid ugovora radi odlaska u inostranstvo. Većina zaposlenih napušta posao ne samo zbog veće zarade, već i zbog političke nestabilnosti”, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić i dodaje da bez reformskih mjera i udaranja temelja stabilnom sistemu sigurno neće biti zaustavljen odlazak ljudi u inostranstvo, zbog čega poslodavci ostaju bez kvalitetne radne snage.

U sindikatu kažu da već godinama upozoravaju na alarmantan podatak o rastu broja radnika koji se prijavljuju na biro na osnovu sporazumnog raskida radnog odnosa i izjava poslodavaca i radnika o raskidanju ugovora.

“Broj tih lica, pored onih koji su dobili otkaz zbog prestanka ugovora na određeno, neprestano raste. Poslodavci se služe raznim zloupotrebama prilikom zapošljavanja i na kraju ucjenjuju radnike sporazumnim raskidom ugovora. Raskidanjem ugovora na taj način oni izbjegavaju obaveze prema tom radniku, kao što je isplata otpremnina i otkazni rok, a zabranjuju i korišćenje godišnjeg odmora ako ga radnik već nije iskoristio. Pored toga, kada radniku na taj način prestane radni odnos, on za vrijeme nezaposlenosti nema pravo na naknadu putem Zavoda za zapošljavanje”, naglašava stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević.

Ekonomisti smatraju da je glavni razlog što radnici daju otkaz i sporazumno raskidaju ugovor o radu odlazak u inostranstvo.

“Nakon toga oni se prijavljuju na biro i imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu, dok uporedo sa tim odlaze i rade u inostranstvu. To se sve održava i na nedostatak radne snage na domaćem tržištu, posebno u građevinskom sektoru gdje majstori svih profila odlaze u inostranstvo, jer tamo vlada velika potražnja za njima”, istakao je član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković.

Sve to, dodaje on, utiče na to da, iako imamo veliki broj nezaposlenih, domaća preduzeća ne mogu da nađu dovoljan broj radnika.

“Identične trendove možemo očekivati i u idućem periodu, jer se u kratkom periodu ništa neće promijeniti. To bi moglo uticati i na potencijalni rast plata, jer će poslodavci biti primorani da daju veće plate ako žele da imaju radnike. To možemo da očekujemo u vrlo kratkom roku, posebno u građevinarstvu. Jedino na taj način možemo da zaustavimo ove trendove”, naveo je Duduković.

Za početak bi, navodi on, bilo dovoljno da prosjek plate u privredi dostigne prosječnu platu na nivou RS.

“Prosječna plata u realnom sektoru iznosi oko 500, a na nivou RS veća je od 800 KM. Kada bi to izjednačili i dostigli 800 maraka u privredi, taj iznos bi zadržao mnoge i oni ne bi odlazili u inostranstvo”, naveo je Duduković.

Stav ekonomista potvrđuje Banjalučanka Mirjana L. koja je nedavno dala otkaz i odlazi na rad u inostranstvo.

“Kao frizer u Banjaluci zarađujem svega oko 400 maraka, a u Njemačkoj ću imati i do sedam puta veću platu. Dala sam otkaz i prijavila se na biro. Ne bih ni pomislila na odlazak kada bi moja plata bila bar 800 KM”, kaže ova Banjalučanka.

U evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS zaključno sa krajem septembra ove godine bilo je prijavljeno 116.936 aktivnih tražilaca posla, što je za 11.528 ili devet odsto manje u odnosu na isti period 2016. godine. Na kraju septembra prošle godine posao su tražila 128.464 lica.

Broj evidentiranih na biroima koji su ostali bez posla
– 7.038 prestanak ugovora na određeno
– 5.163 sporazumni raskid radnog odnosa
– 3.074 proglašeni tehnološkim viškom
– 1.648 izjave poslodavca i radnika o raskidanju ugovora
– 993 prestanak rada kod poslodavca
– 298 ostali razlozi
– 154 ostali bez posla zbog stečaja
– 18.370 ukupan broj radnika koji su ostali bez posla

Bez posla je u Srpskoj za devet mjeseci ove godine ostalo 18.370 radnika, a iako poslodavci prednjače u dijeljenju otkaza, ugovore o radu sve češće sporazumno raskidaju i radnici u potrazi za novim poslom, uglavnom u inostranstvu.

Statistika Zavoda za zapošljavanje RS pokazuje da je na osnovu sporazuma radni odnos prekinulo čak 5.163 zaposlenih, te dodatnih 1.648 putem izjava poslodavaca i radnika o raskidu radnog odnosa.

S druge strane, poslodavci u ovoj godini nisu produžili ugovor za 7.038 radnika koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, 3.074 evidentirano je kao tehnološki višak, a otkaz su dobila 993 radnika. Na biroima u Srpskoj evidentirana su i 154 lica koja su ostala bez posla jer su im preduzeća završila u stečaju.

Poslodavci ističu da veliki broj radnika sporazumno napušta poslodavce koji ne ispunjavaju obaveze prema njima i prelaze kod onih koji poštuju radnička prava.

“Došlo je do velike fluktuacije radnika od loših ka dobrim poslodavcima. Sigurno ima mnogo i onih radnika koji pristaju na sporazumni raskid ugovora radi odlaska u inostranstvo. Većina zaposlenih napušta posao ne samo zbog veće zarade, već i zbog političke nestabilnosti”, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić i dodaje da bez reformskih mjera i udaranja temelja stabilnom sistemu sigurno neće biti zaustavljen odlazak ljudi u inostranstvo, zbog čega poslodavci ostaju bez kvalitetne radne snage.

U sindikatu kažu da već godinama upozoravaju na alarmantan podatak o rastu broja radnika koji se prijavljuju na biro na osnovu sporazumnog raskida radnog odnosa i izjava poslodavaca i radnika o raskidanju ugovora.

“Broj tih lica, pored onih koji su dobili otkaz zbog prestanka ugovora na određeno, neprestano raste. Poslodavci se služe raznim zloupotrebama prilikom zapošljavanja i na kraju ucjenjuju radnike sporazumnim raskidom ugovora. Raskidanjem ugovora na taj način oni izbjegavaju obaveze prema tom radniku, kao što je isplata otpremnina i otkazni rok, a zabranjuju i korišćenje godišnjeg odmora ako ga radnik već nije iskoristio. Pored toga, kada radniku na taj način prestane radni odnos, on za vrijeme nezaposlenosti nema pravo na naknadu putem Zavoda za zapošljavanje”, naglašava stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević.

Ekonomisti smatraju da je glavni razlog što radnici daju otkaz i sporazumno raskidaju ugovor o radu odlazak u inostranstvo.

“Nakon toga oni se prijavljuju na biro i imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu, dok uporedo sa tim odlaze i rade u inostranstvu. To se sve održava i na nedostatak radne snage na domaćem tržištu, posebno u građevinskom sektoru gdje majstori svih profila odlaze u inostranstvo, jer tamo vlada velika potražnja za njima”, istakao je član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković.

Sve to, dodaje on, utiče na to da, iako imamo veliki broj nezaposlenih, domaća preduzeća ne mogu da nađu dovoljan broj radnika.

“Identične trendove možemo očekivati i u idućem periodu, jer se u kratkom periodu ništa neće promijeniti. To bi moglo uticati i na potencijalni rast plata, jer će poslodavci biti primorani da daju veće plate ako žele da imaju radnike. To možemo da očekujemo u vrlo kratkom roku, posebno u građevinarstvu. Jedino na taj način možemo da zaustavimo ove trendove”, naveo je Duduković.

Za početak bi, navodi on, bilo dovoljno da prosjek plate u privredi dostigne prosječnu platu na nivou RS.

“Prosječna plata u realnom sektoru iznosi oko 500, a na nivou RS veća je od 800 KM. Kada bi to izjednačili i dostigli 800 maraka u privredi, taj iznos bi zadržao mnoge i oni ne bi odlazili u inostranstvo”, naveo je Duduković.

Stav ekonomista potvrđuje Banjalučanka Mirjana L. koja je nedavno dala otkaz i odlazi na rad u inostranstvo.

“Kao frizer u Banjaluci zarađujem svega oko 400 maraka, a u Njemačkoj ću imati i do sedam puta veću platu. Dala sam otkaz i prijavila se na biro. Ne bih ni pomislila na odlazak kada bi moja plata bila bar 800 KM”, kaže ova Banjalučanka.

U evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS zaključno sa krajem septembra ove godine bilo je prijavljeno 116.936 aktivnih tražilaca posla, što je za 11.528 ili devet odsto manje u odnosu na isti period 2016. godine. Na kraju septembra prošle godine posao su tražila 128.464 lica.

Broj evidentiranih na biroima koji su ostali bez posla
– 7.038 prestanak ugovora na određeno
– 5.163 sporazumni raskid radnog odnosa
– 3.074 proglašeni tehnološkim viškom
– 1.648 izjave poslodavca i radnika o raskidanju ugovora
– 993 prestanak rada kod poslodavca
– 298 ostali razlozi
– 154 ostali bez posla zbog stečaja
– 18.370 ukupan broj radnika koji su ostali bez posla