Zakon o akcizama četiri puta je obaran u Parlamentu BiH. U ovom mjesecu očekuje se novi pokušaj. Ranije je rečeno da će se zakon u Parlamentu naći ponovo kada se za njegovo usvajanje osigura većina. Da li je osigurana još je neizvjesno, s obzirom na turbulente međustranačke odnose.

Kako sada stvari stoje, cijene goriva na benzinskim pumpama uskoro bi mogle biti povećene za oko 17 feninga po litru. Takva je računica ako se uskoro usvoji zakon o akcizama u državnom parlamentu. Građani uvijek reagiraju na više cijene, ali u ovom slučaju stručnjaci tvrde da bi takav potez u krajnjoj liniji mogao imati pozitivan efekat za sve, jer je riječ o namjenskim sredstvima od akciza.

“Namjensko ulaganje u Koridor 5c i u program brzih cesta u kombinaciji s drugim sredstvima dovelo bi do značajnog i snažnog investicionog ciklusa javnih radova, što bi, sigurno, utjecalo i na zapošljavanje i na ukupnu potrošnju”, tvrdi akademik Muris Čičić.

Prema Čičićevoj kalkulaciji, prosječni bh. građanin godišnje prelazi 10.000 kilometara. Ako u obzir uzmemo da je prosječna potrošnja goriva između 6 i 7 litara, povećanje cijene po predloženim uvjetima iznosilo bi 10 maraka mjesečno, a između 110 i 120 maraka godišnje.

Iako je ovo svojevrsno opterećenje za džepove građana, treba uzeti u obzir i oscilacije cijena nafte na svjetskom tržištu.

“U slučaju da dođe do pada cijena za mali procenat, 2-3 posto, onda se povećanje ne bi osjetilo. Ako bi došlo do povećanja, onda bi se osjetilo dvostruko”, ističe Čičić.

Hoće li biti uvedene akcize – izvijesno je – odlučivat će se već ovog mjeseca u zgradi Državnog parlamenta. Dosad je prije kolektivnog godišnjeg odmora bilo nekoliko pokušaja uvođenja akciza, međutim, zakon nikada nije uspio dobiti potrebnu većinu. Sada će se, kažu, ići pripremljenije i s argumentima.

“S tim zakonom ne treba ići u proceduru dok se ne osigura parlamentarna većina. Nadam se da će oni koji su dosad to pitanje politizirali biti odgovorniji”, kaže predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH Šefik Džaferović.

U ovom trenutku ima otvorenih pitanja i u vladajućoj koaliciji. Iz SBB-a traže preciznu analizu namjene i načina utroška sredstava koja bi se prikupla od poskupljenja goriva. Načelno, predstavnici ove stranke smatraju i da je trežena visina prevelika.

“Taj iznos mora biti manji za 35 do 50% i SBB će to tražiti od svojih partnera i očekujemo da zakon prođe”, navodi zastupnik SBB-a u Zastupničkom domu PSBiH Mirsad Isaković.

U HDZ-u BiH kažu da su oni uvijek davali podršku zakonu o akcizama te da će tako biti i kada se ponovo nađe u parlamentu. Iz opozicije su kategorični da akcizama neće dati podršku.

“Za prijedlog zakona kojim će se cijena goriva povećati za 10 maraka po rezervoaru ne mogu očekivati našu podršku”, poručuje zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH Sasa Magazinović.

“Poznat je naš stav da smo smatrali da zakon o akcizama treba donijeti. Ali bitno je šta kažu ostali, jer je to stvar i odluka parlamentarne većine”, naglašava zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu PSBiH Dušanka Majkić.

Svjetske finansijske institucije su uvođenje akciza na gorivo postavile i kao uslov za isplatu naredne tranše kredita bez koga naša zemlja, nažalost, ne može.

Zakon o akcizama četiri puta je obaran u Parlamentu BiH. U ovom mjesecu očekuje se novi pokušaj. Ranije je rečeno da će se zakon u Parlamentu naći ponovo kada se za njegovo usvajanje osigura većina. Da li je osigurana još je neizvjesno, s obzirom na turbulente međustranačke odnose.

Kako sada stvari stoje, cijene goriva na benzinskim pumpama uskoro bi mogle biti povećene za oko 17 feninga po litru. Takva je računica ako se uskoro usvoji zakon o akcizama u državnom parlamentu. Građani uvijek reagiraju na više cijene, ali u ovom slučaju stručnjaci tvrde da bi takav potez u krajnjoj liniji mogao imati pozitivan efekat za sve, jer je riječ o namjenskim sredstvima od akciza.

“Namjensko ulaganje u Koridor 5c i u program brzih cesta u kombinaciji s drugim sredstvima dovelo bi do značajnog i snažnog investicionog ciklusa javnih radova, što bi, sigurno, utjecalo i na zapošljavanje i na ukupnu potrošnju”, tvrdi akademik Muris Čičić.

Prema Čičićevoj kalkulaciji, prosječni bh. građanin godišnje prelazi 10.000 kilometara. Ako u obzir uzmemo da je prosječna potrošnja goriva između 6 i 7 litara, povećanje cijene po predloženim uvjetima iznosilo bi 10 maraka mjesečno, a između 110 i 120 maraka godišnje.

Iako je ovo svojevrsno opterećenje za džepove građana, treba uzeti u obzir i oscilacije cijena nafte na svjetskom tržištu.

“U slučaju da dođe do pada cijena za mali procenat, 2-3 posto, onda se povećanje ne bi osjetilo. Ako bi došlo do povećanja, onda bi se osjetilo dvostruko”, ističe Čičić.

Hoće li biti uvedene akcize – izvijesno je – odlučivat će se već ovog mjeseca u zgradi Državnog parlamenta. Dosad je prije kolektivnog godišnjeg odmora bilo nekoliko pokušaja uvođenja akciza, međutim, zakon nikada nije uspio dobiti potrebnu većinu. Sada će se, kažu, ići pripremljenije i s argumentima.

“S tim zakonom ne treba ići u proceduru dok se ne osigura parlamentarna većina. Nadam se da će oni koji su dosad to pitanje politizirali biti odgovorniji”, kaže predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH Šefik Džaferović.

U ovom trenutku ima otvorenih pitanja i u vladajućoj koaliciji. Iz SBB-a traže preciznu analizu namjene i načina utroška sredstava koja bi se prikupla od poskupljenja goriva. Načelno, predstavnici ove stranke smatraju i da je trežena visina prevelika.

“Taj iznos mora biti manji za 35 do 50% i SBB će to tražiti od svojih partnera i očekujemo da zakon prođe”, navodi zastupnik SBB-a u Zastupničkom domu PSBiH Mirsad Isaković.

U HDZ-u BiH kažu da su oni uvijek davali podršku zakonu o akcizama te da će tako biti i kada se ponovo nađe u parlamentu. Iz opozicije su kategorični da akcizama neće dati podršku.

“Za prijedlog zakona kojim će se cijena goriva povećati za 10 maraka po rezervoaru ne mogu očekivati našu podršku”, poručuje zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH Sasa Magazinović.

“Poznat je naš stav da smo smatrali da zakon o akcizama treba donijeti. Ali bitno je šta kažu ostali, jer je to stvar i odluka parlamentarne većine”, naglašava zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu PSBiH Dušanka Majkić.

Svjetske finansijske institucije su uvođenje akciza na gorivo postavile i kao uslov za isplatu naredne tranše kredita bez koga naša zemlja, nažalost, ne može.