Na svjetskim valutnim tržištima prošle sedmice je dolar ojačao jer bi ubrzanje rasta američke ekonomije uskoro moglo navesti Federalne rezerve (Fed) na povećanje kamata, dok će ostale vodeće centralne banke u svijetu još duže voditi labavu monetarnu politiku.

Kurs dolara skočio je prošle sedmice prema japanskoj valuti 1,2 odsto, na 106,1 jena (JPY). Američka valuta ojačala je i u odnosu na britansku, pa je kurs funte skliznuo 0,6 odsto, na 1,311 USD, prenosi Hrportfolio. Cijena eura skliznula je prema američkoj valuti 0,5 odsto, na 1,0975 USD. U odnosu na japansku valutu, euro je ojačao 0,7 odsto, na 116,5 JPY.

Niz posljednjih podataka ukazuje na ubrzanje rasta američke ekonomije, nakon usporavanja u prvom tromjesečju, pa su ponovo oživjele špekulacije da će Fed uskoro povećati kamatne stope, ako ne krajem ove, onda početkom naredne godine. S druge strane, ostale najveće centralne banke u svijetu – od kineske i japanske do evropske i britanske – vjerovatno će uskoro morati dodatno da olabave monetarnu politiku kako bi podstakle rast svojih ekonomija.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dostigao je u petak 97,48 bodova, najviši nivo u četiri mjeseca. Euro se prošle sedmice našao pod pritiskom, iako je Evropska centralna banka (ECB) odlučila da ostavi nepromijenjenu monetarnu politiku. Pričekaće, kako je poručila, razvoj situacije nakon odluke Britanaca o napuštanju Evropske unije prije nego što reaguje.

U međuvremenu, novi podaci pokazali su da su poslovne aktivnosti, mjerene PMI indeksom, u eurozoni u julu porasle najslabijim tempom od početka prošle godine. Indeks menadžera nabave (PMI) za britanski uslužni sektor u julu se strmoglavio na 47,4 boda, s 52,3 boda u junu, što je je njegov najizrazitiji pad od 1996. godine, od kada se vode ti podaci. “U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ekonomski podaci pokazuju stabilnost i konzistentnost. A u eurozoni nakon Brexita vidimo usporavanje tempa aktivnosti u prerađivačkom i uslužnom sektoru. To je glavni razlog ovakvih reakcija na tržištima valuta”, kazao je valutni strateg u firmi Tempus Juan Perez.

Na svjetskim valutnim tržištima prošle sedmice je dolar ojačao jer bi ubrzanje rasta američke ekonomije uskoro moglo navesti Federalne rezerve (Fed) na povećanje kamata, dok će ostale vodeće centralne banke u svijetu još duže voditi labavu monetarnu politiku.

Kurs dolara skočio je prošle sedmice prema japanskoj valuti 1,2 odsto, na 106,1 jena (JPY). Američka valuta ojačala je i u odnosu na britansku, pa je kurs funte skliznuo 0,6 odsto, na 1,311 USD, prenosi Hrportfolio. Cijena eura skliznula je prema američkoj valuti 0,5 odsto, na 1,0975 USD. U odnosu na japansku valutu, euro je ojačao 0,7 odsto, na 116,5 JPY.

Niz posljednjih podataka ukazuje na ubrzanje rasta američke ekonomije, nakon usporavanja u prvom tromjesečju, pa su ponovo oživjele špekulacije da će Fed uskoro povećati kamatne stope, ako ne krajem ove, onda početkom naredne godine. S druge strane, ostale najveće centralne banke u svijetu – od kineske i japanske do evropske i britanske – vjerovatno će uskoro morati dodatno da olabave monetarnu politiku kako bi podstakle rast svojih ekonomija.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dostigao je u petak 97,48 bodova, najviši nivo u četiri mjeseca. Euro se prošle sedmice našao pod pritiskom, iako je Evropska centralna banka (ECB) odlučila da ostavi nepromijenjenu monetarnu politiku. Pričekaće, kako je poručila, razvoj situacije nakon odluke Britanaca o napuštanju Evropske unije prije nego što reaguje.

U međuvremenu, novi podaci pokazali su da su poslovne aktivnosti, mjerene PMI indeksom, u eurozoni u julu porasle najslabijim tempom od početka prošle godine. Indeks menadžera nabave (PMI) za britanski uslužni sektor u julu se strmoglavio na 47,4 boda, s 52,3 boda u junu, što je je njegov najizrazitiji pad od 1996. godine, od kada se vode ti podaci. “U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ekonomski podaci pokazuju stabilnost i konzistentnost. A u eurozoni nakon Brexita vidimo usporavanje tempa aktivnosti u prerađivačkom i uslužnom sektoru. To je glavni razlog ovakvih reakcija na tržištima valuta”, kazao je valutni strateg u firmi Tempus Juan Perez.