Medijski navodi proteklih dana o tome da je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović dobila vizu za ulazak u Sjedinjene Američke Države uprkos sankcijama, otvaraju brojna pitanja.

Kako se navodi, ona bi trebala prisustvovati sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, ali i konferenciji o Dejtonskom sporazumu. Šta pokazuju ovakvi potezi američke administracije i koliko i kakvog to efekta može imati za Bosnu i Hercegovinu?

Željka Cvijanović vizu je dobila kao predsjedavajuća Predsjedništva BiH, odnosno službeni predstavnik BiH. Iako bez zvanične potvrde, sagovornici BHRT-a objašnjavaju da se radi o kratkotrajnoj, jednokratnoj vizi za ulazak u Sjedinjene Američke Države.

Mjere zabrane ulaska ili blokiranja imovine u SAD ne pogađaju mnogo sankcionisane zvaničnike, naročito ako se uzme u obzir, a prema onome što je poznato u javnosti da je Cvijanović zatražila sazivanje vanredne sjednice Generalne skupštine UN-a na kojoj se namjerava obratiti.

“Ova viza za ulazak je svojevrsna poruka gospođi Cvijanović, ali i ostalim najbližim suradnicima Milorada Dodika da još uvijek imaju vremena spasiti vlastitu kožu. Sudbina Milorada Dodika je zapečaćena i s njim se neće pregovarati, ali sa krugom njegovih suradnika je nekakav prostor za dogovor u zamjenu za njihovo distanciranje u odnosu na Dodika”, smatra politički analitičar Davor Gjenero.

Odlazak Željke Cvijanović u Sjedinjene Američke Države, uprkos tome što se nalazi na crnoj listi američkog Ministarstva finansija, mnogo govori i o odnosu SAD prema našoj zemlji, smatra analitičar Velizar Antić. Nova američka administracija nema stav kao prethodna, koja je izricala sankcije.

“Važit će potpuno neka druga pravila igre. Druga stvar koja je jako bitna i što je jako dobro za našu zemlju, ovakav odnos SAD prema BiH može da znači samo to da se naše političke elite više okrenu jedni ka drugima i da pojačaju dijalog”, ističe Antić.

Podsjetimo, Cvijanović je krajem jula 2023. godine dobila sankcije Vlade SAD-a, među njima je osim blokiranja imovine sadržana i zabrana putovanja u ovu zemlju. U izvršnoj naredbi na osnovu koje je dobila sankcije navodi se između ostalog:

“Neograničen ulazak imigranata i neimigranata u Sjedinjene Američke Države koji nisu državljani, bio bi štetan za interese SAD-a, te se ulazak takvih osoba u SAD, bilo kao imigranata ili neimigranata, ovim putem obustavlja, osim ako državni sekretar ili sekretar za domovinsku sigurnost, prema potrebi, ne utvrdi da ulazak te osobe nije u suprotnosti s interesima SAD-a.”

No, prema saznanjima sagovornika nije prvi put da neko pod američkim sankcijama dobije vizu, za putovanje u ovu zemlju.

“Ta viza na neki način naliči na onu koju za svaku sjednicu Generalne skupštine UN-a dobiva ruski ministar vanjskih poslova Lavrov, koji sa ograničenim brojem suradnika može ući u SAD samo tom prilikom iako je inače pod američkim sankcijama”, navodi Gjenero.

Podsjetimo, iz Ministarstva finansija SAD-a od 31. jula 2023. godine, kada je objavljeno da se uvode sankcije, navodi se, između ostalog, da je Cvijanović jedna od četiri zvaničnika koji su uključeni u postupke usmjerene ka razbijanju države Bosne i Hercegovine.

Cvijanović je na listi sankcionisanih uvrštena u skladu sa Izvršnom uredbom zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja provedbe bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira.

Medijski navodi proteklih dana o tome da je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović dobila vizu za ulazak u Sjedinjene Američke Države uprkos sankcijama, otvaraju brojna pitanja.

Kako se navodi, ona bi trebala prisustvovati sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, ali i konferenciji o Dejtonskom sporazumu. Šta pokazuju ovakvi potezi američke administracije i koliko i kakvog to efekta može imati za Bosnu i Hercegovinu?

Željka Cvijanović vizu je dobila kao predsjedavajuća Predsjedništva BiH, odnosno službeni predstavnik BiH. Iako bez zvanične potvrde, sagovornici BHRT-a objašnjavaju da se radi o kratkotrajnoj, jednokratnoj vizi za ulazak u Sjedinjene Američke Države.

Mjere zabrane ulaska ili blokiranja imovine u SAD ne pogađaju mnogo sankcionisane zvaničnike, naročito ako se uzme u obzir, a prema onome što je poznato u javnosti da je Cvijanović zatražila sazivanje vanredne sjednice Generalne skupštine UN-a na kojoj se namjerava obratiti.

“Ova viza za ulazak je svojevrsna poruka gospođi Cvijanović, ali i ostalim najbližim suradnicima Milorada Dodika da još uvijek imaju vremena spasiti vlastitu kožu. Sudbina Milorada Dodika je zapečaćena i s njim se neće pregovarati, ali sa krugom njegovih suradnika je nekakav prostor za dogovor u zamjenu za njihovo distanciranje u odnosu na Dodika”, smatra politički analitičar Davor Gjenero.

Odlazak Željke Cvijanović u Sjedinjene Američke Države, uprkos tome što se nalazi na crnoj listi američkog Ministarstva finansija, mnogo govori i o odnosu SAD prema našoj zemlji, smatra analitičar Velizar Antić. Nova američka administracija nema stav kao prethodna, koja je izricala sankcije.

“Važit će potpuno neka druga pravila igre. Druga stvar koja je jako bitna i što je jako dobro za našu zemlju, ovakav odnos SAD prema BiH može da znači samo to da se naše političke elite više okrenu jedni ka drugima i da pojačaju dijalog”, ističe Antić.

Podsjetimo, Cvijanović je krajem jula 2023. godine dobila sankcije Vlade SAD-a, među njima je osim blokiranja imovine sadržana i zabrana putovanja u ovu zemlju. U izvršnoj naredbi na osnovu koje je dobila sankcije navodi se između ostalog:

“Neograničen ulazak imigranata i neimigranata u Sjedinjene Američke Države koji nisu državljani, bio bi štetan za interese SAD-a, te se ulazak takvih osoba u SAD, bilo kao imigranata ili neimigranata, ovim putem obustavlja, osim ako državni sekretar ili sekretar za domovinsku sigurnost, prema potrebi, ne utvrdi da ulazak te osobe nije u suprotnosti s interesima SAD-a.”

No, prema saznanjima sagovornika nije prvi put da neko pod američkim sankcijama dobije vizu, za putovanje u ovu zemlju.

“Ta viza na neki način naliči na onu koju za svaku sjednicu Generalne skupštine UN-a dobiva ruski ministar vanjskih poslova Lavrov, koji sa ograničenim brojem suradnika može ući u SAD samo tom prilikom iako je inače pod američkim sankcijama”, navodi Gjenero.

Podsjetimo, iz Ministarstva finansija SAD-a od 31. jula 2023. godine, kada je objavljeno da se uvode sankcije, navodi se, između ostalog, da je Cvijanović jedna od četiri zvaničnika koji su uključeni u postupke usmjerene ka razbijanju države Bosne i Hercegovine.

Cvijanović je na listi sankcionisanih uvrštena u skladu sa Izvršnom uredbom zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja provedbe bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira.