Palestinski pokret Hamas reagovao je na vijest o smrti pape Franje, rekavši da je on bio “dosljedan zagovornik legitimnih prava palestinskog naroda, posebno kroz svoju nepokolebljivu osudu rata i djela genocida nad narodom Gaze”.

Lider Katoličke crkve preminuo je u 88. godini, nakon što je početkom godine proveo više od mjesec dana u bolnici.

Papa Franjo je dosljedno govorio o humanitarnoj krizi u Gazi – kao i o krizama širom Bliskog istoka i svijeta – pozivajući na dijalog i odgovornost.

Njegova smrt znači gubitak istaknute ličnosti koja se zalagala za mir i ljudsko dostojanstvo, i koju su mnogi Palestinci cijenili, uprkos činjenici da su većinom muslimani, a ne kršćani.

“U više navrata izrazio je protivljenje agresiji i ratovima širom svijeta, i bio je među istaknutim vjerskim glasovima koji su osudili ratne zločine i djela genocida koja se vrše nad našim palestinskim narodom u Pojasu Gaze”, stoji u saopćenju Hamasa.

Neposredno prije smrti, u uskršnjoj poruci papa je napisao: “Rastući val antisemitizma širom svijeta zabrinjava. Ipak, mislim i na ljude Gaze, a posebno na tamošnju kršćansku zajednicu, gdje strašan sukob i dalje uzrokuje smrt i razaranje te stvara dramatičnu i žalosnu humanitarnu situaciju”, objavljeno je na vatikanskoj web-stranici.

U novembru 2024, Papa Franjo je pozvao na istragu optužbi za genocid u vezi s izraelskim djelovanjem u Gazi – što je bio rijedak i oštar oblik kritike iz Vatikana, koji je izazvao reakcije u Izraelu.

“Prema nekim stručnjacima, ono što se događa u Gazi ima karakteristike genocida. To treba pažljivo istražiti kako bi se utvrdilo odgovara li tehničkoj definiciji koju su formulirali pravnici i međunarodna tijela”, napisao je u knjizi pripremljenoj za Jubilej 2025.

Papa Franjo je i prije trenutnog rata imao bliske odnose s Palestincima. Tokom posjete Betlehemu 2014. godine, zaustavio se i molio kod dijela zida koji je Izrael izgradio kako bi spriječio ulazak palestinskih napadača – slika koja je postala ikona među palestinskim kršćanima.

Čak i tokom boravka u bolnici, navodno je zvao kršćanske lidere u Gazi kako bi im pružio podršku i osudio “djecu koja bivaju izrešetana, bombardovanje škola i bolnica”.

A dok je viosoko pozicionirani član Hamasa Bassem Naim izjavio: “Bio je jedan od najistaknutijih zagovornika legitimnih palestinskih prava, a njegovi jasni i principijelni stavovi protiv rata i genocida koji se u posljednjim mjesecima vrši nad palestinskim narodom u Gazi su dobro poznati. Gubitak tako značajne i posvećene ličnosti stvoriće prazninu koju je teško popuniti”.

Mnogi Palestinci kažu da su izgubili značajnog zagovornika, dok rat u Gazi i dalje traje bez nagovještaja primirja ili oslobađanja talaca, jer Hamas i Izrael međusobno odbacuju uslove za dogovor.

Palestinski pokret Hamas reagovao je na vijest o smrti pape Franje, rekavši da je on bio “dosljedan zagovornik legitimnih prava palestinskog naroda, posebno kroz svoju nepokolebljivu osudu rata i djela genocida nad narodom Gaze”.

Lider Katoličke crkve preminuo je u 88. godini, nakon što je početkom godine proveo više od mjesec dana u bolnici.

Papa Franjo je dosljedno govorio o humanitarnoj krizi u Gazi – kao i o krizama širom Bliskog istoka i svijeta – pozivajući na dijalog i odgovornost.

Njegova smrt znači gubitak istaknute ličnosti koja se zalagala za mir i ljudsko dostojanstvo, i koju su mnogi Palestinci cijenili, uprkos činjenici da su većinom muslimani, a ne kršćani.

“U više navrata izrazio je protivljenje agresiji i ratovima širom svijeta, i bio je među istaknutim vjerskim glasovima koji su osudili ratne zločine i djela genocida koja se vrše nad našim palestinskim narodom u Pojasu Gaze”, stoji u saopćenju Hamasa.

Neposredno prije smrti, u uskršnjoj poruci papa je napisao: “Rastući val antisemitizma širom svijeta zabrinjava. Ipak, mislim i na ljude Gaze, a posebno na tamošnju kršćansku zajednicu, gdje strašan sukob i dalje uzrokuje smrt i razaranje te stvara dramatičnu i žalosnu humanitarnu situaciju”, objavljeno je na vatikanskoj web-stranici.

U novembru 2024, Papa Franjo je pozvao na istragu optužbi za genocid u vezi s izraelskim djelovanjem u Gazi – što je bio rijedak i oštar oblik kritike iz Vatikana, koji je izazvao reakcije u Izraelu.

“Prema nekim stručnjacima, ono što se događa u Gazi ima karakteristike genocida. To treba pažljivo istražiti kako bi se utvrdilo odgovara li tehničkoj definiciji koju su formulirali pravnici i međunarodna tijela”, napisao je u knjizi pripremljenoj za Jubilej 2025.

Papa Franjo je i prije trenutnog rata imao bliske odnose s Palestincima. Tokom posjete Betlehemu 2014. godine, zaustavio se i molio kod dijela zida koji je Izrael izgradio kako bi spriječio ulazak palestinskih napadača – slika koja je postala ikona među palestinskim kršćanima.

Čak i tokom boravka u bolnici, navodno je zvao kršćanske lidere u Gazi kako bi im pružio podršku i osudio “djecu koja bivaju izrešetana, bombardovanje škola i bolnica”.

A dok je viosoko pozicionirani član Hamasa Bassem Naim izjavio: “Bio je jedan od najistaknutijih zagovornika legitimnih palestinskih prava, a njegovi jasni i principijelni stavovi protiv rata i genocida koji se u posljednjim mjesecima vrši nad palestinskim narodom u Gazi su dobro poznati. Gubitak tako značajne i posvećene ličnosti stvoriće prazninu koju je teško popuniti”.

Mnogi Palestinci kažu da su izgubili značajnog zagovornika, dok rat u Gazi i dalje traje bez nagovještaja primirja ili oslobađanja talaca, jer Hamas i Izrael međusobno odbacuju uslove za dogovor.