Uprkos sve alarmantnijim ekonomskim pokazateljima i rastućem nezadovoljstvu građana, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije odgovorila na dopis koji su joj uputile neformalne građanske grupe iz Zenice, Sarajeva i Brčkog, a u kojem se zahtijeva hitno uvođenje konkretnih antiinflacijskih mjera i fiskalnih reformi.
“Nismo dobili ni odgovor od odgovornih institucija Vlade Federacije na bilo koji dio dopisa”, navodi se u saopćenju grupe.
Prema njihovim navodima, inflacija nastavlja da raste, a mjere koje je vlast dosad predložila su, kako tvrde, “kozmetičke i zakašnjele”. Pozivaju se na podatke Centralne banke, prema kojima bi ukupna inflacija u prvom kvartalu 2025. mogla iznositi 3,6%, dok temeljna inflacija dostiže čak 3,9%.
“Procjene Centralne banke su da se i u drugom kvartalu očekuje značajan rast inflacije – a zbog naglog skoka iznosa bruto plaće”, navode iz grupe, naglašavajući da bi, u takvoj situaciji, logičan potez bio hitna fiskalna reforma.
Reforme bez efekta
Jedina konkretnija promjena, izmjene Zakona o doprinosima, prema njihovim riječima, “smanjuju doprinose sa 41,5 na 36 indeksnih bodova”, što bi rezultiralo smanjenjem poreza na plaću za oko 80 KM. Ipak, problem leži u primjeni.
“Iz samo njima poznatih razloga, zakon stupa na snagu tek 1. jula – dakle, ništa se još nije uradilo.”
Istovremeno, podsjećaju da su početkom godine uvedeni dodatni nameti na plaće – “čak 300 KM više”, što znači da će smanjenje od 80 KM imati vrlo ograničen efekat.
“Dok se reforma ne sprovede do kraja, ovo je samo pokušaj zamajavanja javnosti da se nešto radi”, navodi se u saopćenju.
Mjere bez uticaja na cijene
Dodatno, kritikuju i pokušaj ograničenja cijena osnovnih životnih namirnica.
“Zaključavanje cijena na tri mjeseca nije pomoglo – to svi mi vidimo svaki dan na novčanicima.”
Grupa upozorava da su posljedice ovakvog pristupa već vidljive: više od 8.000 ljudi ostalo je bez posla u Federaciji, a Zeničko-dobojski kanton je najpogođeniji – sa dodatnih 1.000 ljudi prijavljenih na birou u odnosu na prošlu godinu.
“Minimalna plaća je skočila na 1.750 KM, ali radnik od toga 750 KM daje državi”, navode, ističući da taj novac nije usmjeren ni u povećanje penzija ni u zdravstveni sistem.
“Osam dana u mjesecu radimo isključivo da zaradimo za državu. A time su poskupile i sve ulazne sirovine, transport, komunalije, usluge, pa čak i lijekovi”, tvrde.
Privreda na ivici
Građanske grupe upozoravaju da su najviše pogođeni mali preduzetnici, obrtnici i penzioneri, a da je inflacija “progutala i ono malo što su imali”.
“Vlada je mogla uredbom omogućiti veće plaće, ali sa zamrznutim doprinosima kako bi troškovi rada ostali stabilni – ona to nije učinila”, navode, zaključujući da je vlast “svjesno, jer joj ponestaje novca u budžetu, gurnula sve u inflaciju i divljanje cijena”.
U konačnici, grupe postavljaju ključno pitanje: “Ako svi odemo iz države, dobijemo otkaze ili stavimo ključeve u bravu – ko će puniti budžet?”
Dodaju i da će, kada dođu na naplatu sve međunarodne arbitraže i nagomilani dugovi, zemlju tek tada pogoditi prava ekonomska kriza.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
