U Novom danu na N1 gostovao je prof. dr. Kemal Kozarić, bivši guverner Centralne banke BiH i ambasador. Govorio je o ekonomskim posljedicama mogućeg prebacivanja entitetskih dugova na državni budžet, rizicima po monetarnu stabilnost i ulozi Centralne banke u zaštiti fiskalne discipline.

Na početku razgovora, Kozarić je podsjetio da je Centralna banka BiH, 1997. godine osnovana Zakonom o Centralnoj banci, koju je donio Parlament BiH, te da Centralna banka odgovara Parlamentu BiH i Predsjedništvu BiH.

“Čak član 3. kaže da Centralna banka neće primati instrukcije ni od koga, posebno od entiteta FBiH i RS. Činjenica je da je zato neovisna institucija i da Centrana banka treba da ostane neovisna, koja radi u interesu svih građana i naroda u cijeloj BiH. Premijer Nikšić je neki dan rekao, neosnovano, da je Centralna banka ‘akcionarsko društvo’ i da se kao RS može naplatiti iz akcija koje posjeduje u Centralnoj banci. Ovdje svima treba da bude jasno da Centralna banka nije nikakvo akcionarsko društvo, niti ima bilo ko dionice i akcije, niti RS niti FBiH, to je državna institucija”, pojasnio je Kozarić, dodajući da je nemoguće da bilo koji fening se uzme, osim kad se završi finansijska godina, što se upravo sad dešava, kada se usvoji finansijski izvještaj.

“Poslije tih situacija, Centralna banka je dužna da 60 posto svog profita prebaci, član 27, na institucije koje su zadužene za državni budžet, tj. Ministarstvo finansija. Da budem do kraja jasan, zašto Dodik traži i vuče analogiju i misli da ima pravo na određena sredstva od Centralne banke… Tačno je, da je 2007. godine osnivački kapital bio 25 miliona i da je dvije trećine dala FBiH i jednu trećinu RS, ali je, također tačno, da je ovih 27 godina, koliko radi Centralna banka, u državni budžet prenijela 700 miliona, dok sam ja bio, i evo dok radi Selimović 250 miliona, znači više od milijardu KM je prebačeno u državni budžet”, naveo je Kozarić.

Za taj iznos, podsjeća, su relaksirana i FBiH i RS, jer državni budžet mora biti u ravnoteži, jer on nema ni suficit ni deficit, dodaje, i to jeste prvo pravilo da se prvo puni državni budžet, pa se onda raspoređuje entitetima.

Općinski sud u Mostaru donio je rješenje o zapljeni imovine Centralne banke BiH. Kako zaštititi Centralnu banku BiH, pitamo Kozarića.

“Vidim da je pravovremeno Centralna banka uložila žalbu i ja se nadam da do toga neće doći i da ne bi smjelo doći. Nije samo u pitanju zgrada, u pitanju je što glavna jedinica u Mostaru i u Banjaluci imaju trezore i sav novac koji se distribuira prema građanima i prema privrednim subjektima, ide preko tog trezora u Mostaru. Sav platni promet južnog dijela BiH, ide preko te glavne jedinice u Mostaru. Sav platni promet u sjevernom dijelu ide kroz glavnu banjalučku jedinicu. Sa te strane, ne da bi se uzela zgrada, zgrada je najmanji problem, funkcije koje ima Centralna banka, bile bi ugrožene, stao bi život u BiH. Ako ne možete danas uzet svoju platu, platit nekom obavezu, nastao bi haos”, naglasio je.

Ministarsko vijeće mora naći način, tj. ministar finansija, ističe Koazarić, mora naći način i ponuditi prijedlog, i da taj prijedlg bude win-win situacija, jer ovdje je u pitanju kredibilitet BiH.

“Ako se desi da ovo potraje, naš kreditni rejting će sigurno pretrpjeti, iako je trenutno on B+ sa stabilnim izgledom, sigurno će stabilni izgled izgubiti. Šta to dalje znači? Poskupljenje kamatnih stopa, zaduživanje u inozemnom tržištu, povećanje kamatnih stopa za građane i privredne subjekte… Znači, jednu finansijsku nesigurnost, da niste kredibilni, da servisirate svoje obaveze. To je indirektno šteta i za RS, nije njoj u interesu da se ovo riješi. S druge strane, kako je do ovoga došlo, ko treba da odgovara, kako je ovo moglo eskalirati do ovog nivoa, ovdje je niz propusta napravljenih, to treba da urade istražni organi”, rekao je Kozarić, naglašavajući: “Nemojmo dozvoliti, država je na velikom ispitu!”.

U Novom danu na N1 gostovao je prof. dr. Kemal Kozarić, bivši guverner Centralne banke BiH i ambasador. Govorio je o ekonomskim posljedicama mogućeg prebacivanja entitetskih dugova na državni budžet, rizicima po monetarnu stabilnost i ulozi Centralne banke u zaštiti fiskalne discipline.

Na početku razgovora, Kozarić je podsjetio da je Centralna banka BiH, 1997. godine osnovana Zakonom o Centralnoj banci, koju je donio Parlament BiH, te da Centralna banka odgovara Parlamentu BiH i Predsjedništvu BiH.

“Čak član 3. kaže da Centralna banka neće primati instrukcije ni od koga, posebno od entiteta FBiH i RS. Činjenica je da je zato neovisna institucija i da Centrana banka treba da ostane neovisna, koja radi u interesu svih građana i naroda u cijeloj BiH. Premijer Nikšić je neki dan rekao, neosnovano, da je Centralna banka ‘akcionarsko društvo’ i da se kao RS može naplatiti iz akcija koje posjeduje u Centralnoj banci. Ovdje svima treba da bude jasno da Centralna banka nije nikakvo akcionarsko društvo, niti ima bilo ko dionice i akcije, niti RS niti FBiH, to je državna institucija”, pojasnio je Kozarić, dodajući da je nemoguće da bilo koji fening se uzme, osim kad se završi finansijska godina, što se upravo sad dešava, kada se usvoji finansijski izvještaj.

“Poslije tih situacija, Centralna banka je dužna da 60 posto svog profita prebaci, član 27, na institucije koje su zadužene za državni budžet, tj. Ministarstvo finansija. Da budem do kraja jasan, zašto Dodik traži i vuče analogiju i misli da ima pravo na određena sredstva od Centralne banke… Tačno je, da je 2007. godine osnivački kapital bio 25 miliona i da je dvije trećine dala FBiH i jednu trećinu RS, ali je, također tačno, da je ovih 27 godina, koliko radi Centralna banka, u državni budžet prenijela 700 miliona, dok sam ja bio, i evo dok radi Selimović 250 miliona, znači više od milijardu KM je prebačeno u državni budžet”, naveo je Kozarić.

Za taj iznos, podsjeća, su relaksirana i FBiH i RS, jer državni budžet mora biti u ravnoteži, jer on nema ni suficit ni deficit, dodaje, i to jeste prvo pravilo da se prvo puni državni budžet, pa se onda raspoređuje entitetima.

Općinski sud u Mostaru donio je rješenje o zapljeni imovine Centralne banke BiH. Kako zaštititi Centralnu banku BiH, pitamo Kozarića.

“Vidim da je pravovremeno Centralna banka uložila žalbu i ja se nadam da do toga neće doći i da ne bi smjelo doći. Nije samo u pitanju zgrada, u pitanju je što glavna jedinica u Mostaru i u Banjaluci imaju trezore i sav novac koji se distribuira prema građanima i prema privrednim subjektima, ide preko tog trezora u Mostaru. Sav platni promet južnog dijela BiH, ide preko te glavne jedinice u Mostaru. Sav platni promet u sjevernom dijelu ide kroz glavnu banjalučku jedinicu. Sa te strane, ne da bi se uzela zgrada, zgrada je najmanji problem, funkcije koje ima Centralna banka, bile bi ugrožene, stao bi život u BiH. Ako ne možete danas uzet svoju platu, platit nekom obavezu, nastao bi haos”, naglasio je.

Ministarsko vijeće mora naći način, tj. ministar finansija, ističe Koazarić, mora naći način i ponuditi prijedlog, i da taj prijedlg bude win-win situacija, jer ovdje je u pitanju kredibilitet BiH.

“Ako se desi da ovo potraje, naš kreditni rejting će sigurno pretrpjeti, iako je trenutno on B+ sa stabilnim izgledom, sigurno će stabilni izgled izgubiti. Šta to dalje znači? Poskupljenje kamatnih stopa, zaduživanje u inozemnom tržištu, povećanje kamatnih stopa za građane i privredne subjekte… Znači, jednu finansijsku nesigurnost, da niste kredibilni, da servisirate svoje obaveze. To je indirektno šteta i za RS, nije njoj u interesu da se ovo riješi. S druge strane, kako je do ovoga došlo, ko treba da odgovara, kako je ovo moglo eskalirati do ovog nivoa, ovdje je niz propusta napravljenih, to treba da urade istražni organi”, rekao je Kozarić, naglašavajući: “Nemojmo dozvoliti, država je na velikom ispitu!”.