Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici u Tuzli, na prijedlog premijera Nermina Nikšića, usvojila Zaključak kojim se prihvata Informacija o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, te inicirala proces otvaranja pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om.

Prema ovom zaključku, federalni premijer Nikšić je zadužen da potpiše tekst Inicijative, koju će Generalni sekretarijat Vlade FBiH uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Inicijativom se od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH traži da, u okviru svojih nadležnosti i uz poštivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, pokrene aktivnosti oko mogućeg zaključenja sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.

U prihvaćenoj Informaciji se navodi da su SAD 2. aprila 2025. godine uvele univerzalnu carinu od 10% na sve uvezene robe, uz dodatne stope za države s kojima imaju vanjskotrgovinski deficit. Za Bosnu i Hercegovinu predložena je carina od čak 35%. Iako su ove nove carinske mjere 9. aprila suspendovane na 90 dana, sama najava je već izazvala globalnu zabrinutost i poremećaje na tržištima.

Prema dostupnim podacima, razmjena BiH sa SAD-om čini približno jedan posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH. U 2024. godini, izvoz iz BiH u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je uvoz bio 190 miliona KM, što potvrđuje postojanje vanjskotrgovinskog deficita, suprotno američkoj percepciji.

U dokumentu se upozorava da bi eventualna primjena najavljenih carina mogla imati ozbiljne posljedice po bh. ekonomiju. Direktni udari očekuju se prvenstveno u sektoru namjenske industrije, zatim u metalskoj, elektro, hemijskoj, kao i dijelom u prehrambenoj i drvnoj industriji. Indirektni efekti bi mogli biti još snažniji, posebno jer bi carine prema Evropskoj uniji — najvažnijem vanjskotrgovinskom partneru BiH — mogle dodatno umanjiti potražnju za bh. proizvodima i uslugama.

Vlada FBiH ocjenjuje da, iako je primjena carina trenutno odgođena, postoji hitna potreba za diplomatskim i ekonomskim angažmanom kako bi se pronašla održiva i obostrano korisna rješenja. Istaknuto je da su SAD jedan od najvažnijih saveznika BiH, te da je neophodno raditi na jačanju partnerstva i očuvanju ekonomske stabilnosti.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici u Tuzli, na prijedlog premijera Nermina Nikšića, usvojila Zaključak kojim se prihvata Informacija o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, te inicirala proces otvaranja pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om.

Prema ovom zaključku, federalni premijer Nikšić je zadužen da potpiše tekst Inicijative, koju će Generalni sekretarijat Vlade FBiH uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Inicijativom se od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH traži da, u okviru svojih nadležnosti i uz poštivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, pokrene aktivnosti oko mogućeg zaključenja sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.

U prihvaćenoj Informaciji se navodi da su SAD 2. aprila 2025. godine uvele univerzalnu carinu od 10% na sve uvezene robe, uz dodatne stope za države s kojima imaju vanjskotrgovinski deficit. Za Bosnu i Hercegovinu predložena je carina od čak 35%. Iako su ove nove carinske mjere 9. aprila suspendovane na 90 dana, sama najava je već izazvala globalnu zabrinutost i poremećaje na tržištima.

Prema dostupnim podacima, razmjena BiH sa SAD-om čini približno jedan posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH. U 2024. godini, izvoz iz BiH u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je uvoz bio 190 miliona KM, što potvrđuje postojanje vanjskotrgovinskog deficita, suprotno američkoj percepciji.

U dokumentu se upozorava da bi eventualna primjena najavljenih carina mogla imati ozbiljne posljedice po bh. ekonomiju. Direktni udari očekuju se prvenstveno u sektoru namjenske industrije, zatim u metalskoj, elektro, hemijskoj, kao i dijelom u prehrambenoj i drvnoj industriji. Indirektni efekti bi mogli biti još snažniji, posebno jer bi carine prema Evropskoj uniji — najvažnijem vanjskotrgovinskom partneru BiH — mogle dodatno umanjiti potražnju za bh. proizvodima i uslugama.

Vlada FBiH ocjenjuje da, iako je primjena carina trenutno odgođena, postoji hitna potreba za diplomatskim i ekonomskim angažmanom kako bi se pronašla održiva i obostrano korisna rješenja. Istaknuto je da su SAD jedan od najvažnijih saveznika BiH, te da je neophodno raditi na jačanju partnerstva i očuvanju ekonomske stabilnosti.