Teoretski, mirovne snage EUFOR-a imaju mandat da učestvuju u hapšenju predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika, no za to bi prvo morale biti ispunjene određene pretpostavke, piše politolog Alexander Rhotert, bivši viši zvaničnik u Uredu visokog predstavnika (OHR).
Rhotert, koji je bio posebni savjetnik u timu tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, piše za Table.Briefings da su se u proteklim sedmicama u BiH sve češće mogle čuti zahtjevi da mirovne snage EUFOR-a uhapse Dodika, za kojim je Tužilaštvo BiH raspisalo potjernicu.
EUFOR je od 2004. godine na osnovu mandata Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zadužen za provođenje vojnih odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. Nakon završetka rata, ovu je zadaću prvo obavljao IFOR (Implementation Force) pod vođstvom NATO-a, a od 1997. do 2004. misiju je preuzeo SFOR (Stabilization Force). Izvršni mandat sve tri misije obuhvatao je podršku bh. vlastima u održavanju “sigurnog okruženja”. U tu svrhu može se upotrijebiti i vojna sila, a komandant EUFOR-a je u tom pogledu “posljednja instanca”.
Međutim, u posljednje dvije decenije mnogo je odgovornosti, u skladu s principom “lokalne odgovornosti” koji zagovara međunarodna zajednica, preneseno na domaće vlasti.
Do trenutka kada je SFOR prešao u EUFOR, jedinice SFOR-a su više puta odgovarale na zahtjeve Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Tako su izvršena 39 naloga za hapšenje i osumnjičeni ratni zločinci su predati Tribunalu. Bivši zamjenik visokog predstavnika i kasniji savjetnik za vanjsku politiku kancelara Gerharda Schrödera, Michael Steiner, sada za Table.Briefings kaže: “Kada je SFOR postupao po zahtjevima ICTY-ja i hapsio osumnjičene ratne zločince, SFOR je imao apsolutnu vojnu nadmoć. Ako bi sada EUFOR trebao sprovoditi ili osiguravati hapšenja, i to bi zahtijevalo jasnu kontrolu nad silom, uključujući u slučaju moguće reakcije. Takve stvari se ne mogu izvoditi metodom pokušaja i pogreške”.
“Lopta u dvorištu Tužilaštva”
S obzirom na to da je Tužilaštvo u Sarajevu izdalo nalog za hapšenje Dodika, ono je i nadležno za njegovo izvršenje, smatra Manfred Dauster, bivši sudija Suda Bosne i Hercegovine: “To znači da bi Tužilaštvo BiH, ukoliko smatra da državne institucije nemaju kapacitet za hapšenje Dodika, preko Ministarstva vanjskih poslova moralo podnijeti diplomatski zahtjev Evropskoj komisiji”.
Tokom misije SFOR-a, Tribunal za Jugoslaviju u Hagu vršio je pritisak na sve uključene države i organizacije da izvrše više hapšenja. U sadašnjoj situaciji, kaže Dauster, Tužilaštvo bi moralo djelovati u slučaju Dodika ako državna policijska agencija SIPA nije u stanju da ga sama privede: “Trenutno je lopta u dvorištu Tužilaštva, ako namjeravaju pokrenuti proces uključivanja EUFOR-a”.
“Za Evropu došlo vrijeme da pokaže odlučnost”
Državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, Anna Lührmann, poziva na odlučno djelovanje. “Naše očekivanje je da domaće institucije sada sprovedu nalog za hapšenje”, izjavila je za Deutschlandfunk.
I Daniel Serwer sa Univerziteta Johns Hopkins, jedan od američkih pregovarača tokom Dejtonskih mirovnih pregovora 1995. godine, vidi u mogućem angažmanu EUFOR-a priliku za EU da povrati izgubljeno povjerenje u Bosni i Hercegovini: “Za Evropu je došlo vrijeme da pokaže odlučnost. Ovo bi bio jedan od načina”, izjavio je Serwer za Table.Briefings.
Međutim, Rhotert piše da se pored pravnih, policijskih i političkih aspekata, postavljaju i vojna pitanja koja otežavaju sprovođenje.
On objašnjava da je, za razliku od vremena SFOR-a, kada su se na američkoj vojnoj bazi Patch Barracks kod Stuttgarta mnoge planirane operacije hapšenja detaljno planirale i uvježbavale, EUFOR danas raspolaže ograničenim kapacitetima.
Također, on ističe da se slanje američkih specijalnih jedinica Delta Force i Navy Seals danas čini “gotovo nezamislivim”.
Jedan važan aspekt je i značajno smanjeni broj trupa u poređenju s periodom neposredno nakon rata. Iako je EUFOR nedavno, kao odgovor na aktuelnu krizu, pojačan s dodatnih 400 vojnika – čime sada broji ukupno 1.750 ljudi – za poređenje, IFOR je 1996. godine imao 60.000 vojnika, dok je SFOR prilikom predaje mandata EUFOR-u 2004. raspolagao sa 7.000 vojnika.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
