Problematika grijanja u Zenici bit će tema na narednoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zenica koja je na rasporedu u utorak, 18. marta 2025. godine. Na temelju priloženih dokumenata koje će gradski vijećnici razmatrati, postavlja se ključno pitanje: Da li je snaga isporučene toplotne energije dovoljna za stabilno grijanje više od 12.000 domaćinstava? Upravo u periodu pisanja ovog teksta, dobili smo obavijest da je u Zenici opet obustavljeno grijanje. Više o tome pročitajte OVDJE.
Kapaciteti i realne potrebe građana
Prema zvaničnim podacima JP “Grijanje” d.o.o. Zenica, sistem daljinskog grijanja opslužuje oko 12.360 domaćinstava i 550 pravnih lica, pokrivajući površinu od 620.000 m² stambenih i 215.000 m² poslovnih prostora. Maksimalna isporuka toplotne energije tokom ove sezone kretala se u rasponu od 25 MW do 52 MW, dok su ranije procjene bile da bi optimalna snaga trebala iznositi preko 60 MW.
Ova razlika jasno ukazuje da su brojni građani suočeni s lošijim kvalitetom grijanja, posebno u periodima niskih temperatura. Izvještaji pokazuju da su najhladniji dani januara i februara donijeli smanjenu isporuku, što se direktno osjetilo u stanovima i kućama širom grada.
Problemi u isporuci grijanja tokom sezone 2024/2025
Dokumentacija koju su dostavili JP “Grijanje” i Toplana Zenica navodi niz incidenata koji su uticali na kvalitet grijanja:
– Početak grijne sezone kasnio je četiri dana u oktobru zbog problema s isporukom toplotne energije.
– U novembru je došlo do požara u ArcelorMittalu Zenica, što je izazvalo smanjenje isporuke energije u dva navrata.
– U januaru 2025. godine, kvar na Visokoj peći i primarnoj mreži doveo je do potpunog prekida grijanja u trajanju od dva dana.
– U februaru, nestanak struje u ArcelorMittalu Zenica i Toplani Zenica rezultirao je višesatnim ispadom grijanja.
Da li je grijanje zaista stabilno?
Iako Toplana Zenica tvrdi da je njihova prosječna isporuka energije 53,5 MW, što je nešto više od zahtjeva JP “Grijanje” (40 MW), analize pokazuju da je to i dalje nedovoljno za stabilno grijanje svih korisnika. Građani su tokom cijele zime prijavljivali probleme s temperaturom u stanovima, a posebno je izražen problem kod objekata sa starim instalacijama.
Kada se uzmu u obzir realne potrebe i gubici u sistemu, dolazi se do zaključka da ta isporuka nije dovoljna za stabilno grijanje svih korisnika:
1. Procjena potrebne snage za grijanje svih korisnika
- Broj korisnika: 12.360 domaćinstava + 550 pravnih lica.
- Površina grijanja: 620.000 m² stambenih + 215.000 m² poslovnih prostora.
- Procjena: Prosječna potrošnja energije za grijanje jednog stana je 5 kW, a za poslovne prostore je proporcionalno veća.
- Potrebna snaga: oko 67 MW u zimskim mjesecima kada su temperature niske.
2. Gubici u sistemu daljinskog grijanja
- Dotrajala infrastruktura: Primarna mreža je djelimično rekonstruisana, ali sekundarna mreža i instalacije unutar zgrada nisu obnavljane decenijama.
- Procenat gubitaka u mreži: U sličnim sistemima grijanja u BiH i regiji, gubici u cjevovodima iznose i do 20-30%.
- Ako uzmemo 20% gubitaka, od isporučenih 53,5 MW stvarno do korisnika dolazi samo oko 42 MW, što je tek nešto više od minimalno traženih 40 MW.
- U ekstremnim zimskim uslovima (npr. kada temperature padnu ispod -5°C), gubici mogu biti još veći, što dodatno otežava grijanje.
Zbog starih cijevi i gubitaka u mreži, iako Toplana formalno isporučuje 53,5 MW, realna količina koja stiže do korisnika može biti znatno manja.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se cijena grijanja nije mijenjala od 2010. godine, dok su troškovi električne energije i održavanja znatno porasli. Toplana ističe da apsorbuje povećane troškove, ali se postavlja pitanje koliko je takav model održiv na duže staze.
Na tematskoj sjednici Gradskog vijeća u utorak očekuje se rasprava o ovim ključnim pitanjima:
– Da li Toplana Zenica može povećati isporuku toplotne energije na 70 MW?
– Zašto građani i dalje trpe posljedice neefikasnog sistema grijanja?
– Ko će snositi odgovornost za kašnjenja i prekide u isporuci grijanja?
– Da li je potrebna korekcija cijena grijanja kako bi sistem postao održiv?
Evropsko grijanje
Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović tokom svog mandata često je isticao važnost modernizacije gradskog sistema grijanja. U više navrata, posebno između 2016. i 2020. godine, obećavao je izgradnju nove, moderne toplane koja će građanima Zenice osigurati pouzdano i ekološki prihvatljivo grijanje. U martu 2022. godine je svečano otvorena Toplana Zenica, projekt vrijedan oko 53 miliona eura, realizovan u partnerstvu Grada Zenica, kompanije ArcelorMittal Zenica, KPA Unicon i FinnFund iz Finske.
Tom prilikom, gradonačelnik Kasumović je izjavio:
“Pokrenuli smo najmoderniji energetski projekat u Bosni i Hercegovini, a građanima Zenice mogućili pouzdano, kvalitetno i ekološki prihvatljivo i sigurno grijanje stambenih i poslovnih prostora.”
Tri godine poslije čekamo novu tematsku sjednicu na kojoj će se opet raspravljati o kvaliteti grijanja u Zenici, jer očigledno je da građani nisu zadovoljni.
Najbitniji zaključak sa kojim treba i početi i završiti sjednica Gradskog vijeća Grada Zenica je da grijanje nije luksuz, već osnovna potreba, a trenutni sistem očigledno nije na zadovoljavajućem nivou.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
