EU je prvi put odobrila upotrebu brašna od ličinke crva brašnara. No, pomisao na crve u hrani kod mnogih ljudi izaziva gađenje. Oni međutim sadrže važne hranljive tvari i vitamine, ali i visoku koncentraciju proteina.
Gadi vam se? Pomisao na crve u hranikod mnogih ljudi izaziva gađenje. Ovu reakciju nauka naziva „prehrambenim tabuom”. Neki insekti, životinje, biljke ili gljive, koje su u principu jestive, postaju tabu u određenom kulturnom ili društvenom kontekstu i stoga se ne konzumiraju, piše Deutsche Welle.
Primjerice, pobožni hindusi ne jedu govedinu, vjernici muslimani i Jevreji ne jedu svinjetinu, a u zapadnim kulturama mnogi osjećaju gađenje prema konzumiranju insekata.
Ipak, prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti su sastavni dio prehrane za blizu 2 milijarde ljudi širom svijeta, posebno u dijelovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike. Više od 2.000 vrsta insekata smatra se jestivim.
Brašno od ličinke crva sada dozvoljeno u EU
Evropska unija (EU) je sada prvi put odobrila upotrebu brašna od ličinke crva u prehrambenim proizvodima. Ova dozvola se odnosi na brašno dobiveno od larvi žitnog kukca – žutog crva brašnara (Tenebrio molitor). Dakle, ne radi se o konzumiranju cijelih crva, prženih skakavaca ili svilinih buba – što neki možda zamišljaju kao horor-scenarij.
Ovo visoko proteinsko brašno u budućnosti će se u malim količinama koristiti u industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima poput hljeba i kolača, proizvodima od sira, tjestenini i prerađenim proizvodima od krompira.
Brašno od larvi žitnog crva – brašnara ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, upozorava i Savezni ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane u Njemačkoj.
Prije odobrenja, proizvođači moraju podnijeti zahtjev za svaku vrstu insekta, koji žele plasirati na tržište, u skladu s Uredbom EU o „novoj hrani” (Novel-Food-Verordnung). Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provodi temeljitu naučnu procjenu, kako bi osigurala da je hrana sigurna za ljudsko zdravlje.
Dozvoljene količine su ograničene: hljeb smije sadržavati maksimalno četiri grama brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.
Mogući patogeni u brašnu eliminiraju se UV-zračenjem prije upotrebe. Ova metoda ujedno povećava sadržaj vitamina D3 u prahu.
Zašto su larve žitnog crva pogodne za ishranu?
One sadrže važne hranjive tvari poput željeza, cinka i vitamina B12. Imaju i veliku koncentraciju proteina. Novoodobreno brašno od larvi žitnog crva sadrži između 50 i 55 posto proteina. Osim toga, u njemu je i svih devet esencijalnih aminokiselina ali i zdrave masti, vlakna i važni vitamini.
Njihova proizvodnja je ekološki prihvatljivija u poređenju s tradicionalnim izvorima proteina poput govedine, svinjetine i piletine. Potrebno im je manje vode, hrane i prostora te proizvode manje emisija stakleničkih plinova.
Životinjski sastojci već dugo postoje u pekarskim proizvodima, tjestenini i sirevima, ali ih je često teško prepoznati jer su skriveni iza aditiva ili stručnih izraza.
Mnoge industrijske pekare već dugo koriste L-cistein (E920), kako bi tijesto imalo ujednačenu konzistenciju i bolji kvalitet. Ova aminokiselina se često dobija od svinjskih čekinja ili perja, a ne mora biti posebno deklarisana.
Otprilike 35% sireva u svijetu se pravi od životinjskog sirišta – enzima iz želuca preživara, najčešće teladi. Oni razgrađuju mliječne proteine i omogućavaju sirenje mlijeka bez da se ukiseli. Ovaj proces je ključan za proizvodnju sira i omogućava mu da se stvrdne, jer odvaja čvrste sastojke mlijeka od tekućine.
Želatin je također prisutan u mnogim proizvodima. Ova proteinska smjesa dobiva se iz kože i kostiju goveda i svinja. Želatin stabilizira čorbe i umake, zgušnjava krem sireve i povezuje pahuljice u müsli pločicama.
Insekti su već prisutni u prehrambenim proizvodima
Od 2021. godine četiri vrste insekata su već odobrene za upotrebu u EU – najčešće u sušenom obliku ili u prahu:
Osušeni žuti crv brašnar (Tenebrio molitor)
Migratorni skakavac (Locusta migratoria)
Kućni cvrčak (Acheta domesticus)
Larva žitnog kukca (Alphitobius diaperinus), poznata i kao buffalo crv
Ovi insekti mogu biti sastojci u prerađenim mesnim proizvodima, pekarskim proizvodima, smjesama za pečenje, tjestenini, pici, grickalicama poput čipsa ili kikirikija u hrskavom omotaču, čokoladi, siru, marmeladi, müsliju, müslipločicama i mnogim drugim proizvodima.
Ko se želi kloniti ovih sastojaka, treba pažljivo čitati popis sastojaka. Insekti su u principu obavezno deklarisani: prehrambeni proizvodi, koji sadrže insekte, moraju biti jasno označeni prema EU regulativi. Deklaracija mora uključivati latinski i domaći naziv insekta, kao i njegov oblik upotrebe.
Također, na proizvodu mora biti jasno navedeno da može izazvati alergijske reakcije kod osoba alergičnih na rakove, mekušce i grinje.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
