Asteroid 2024 YR4 otkriven je prije samo mjesec dana. Prati se jer postoji mogućnost udara u Zemlju 2032. – mada vrlo mala. Šta znamo do sada o ovom asteroidu i kakve bi bile posljedice ako udari u Zemlju?
Asteroid 2024 YR4 otkriven je 27. decembra 2024. pomoću teleskopa ATLAS u Rio Hurtadu u Čileu.
Nedugo nakon otkrića, automatski sistemi za upozorenje na asteroide izračunali su da postoji mogućnost da bi ovaj objekat mogao udariti u Zemlju 22. decembra 2032. – doduše vrlo mala.
Procene sugerišu da asteroid ima prečnik između 40 i 100 metara. Asteroidi ove veličine pogađaju Zemlju u prosijeku na svakih nekoliko hiljada godina i mogu izazvati ozbiljnu štetu na lokalnom nivou.
Zbog toga je asteroid 2024 YR4 dospio na vrh liste rizičnih asteroida, prenosi Deutsche Welle.
Od početka januara, astronomi širom svijeta intenzivno ga posmatraju pomoću teleskopa kako bi preciznije odredili njegovu veličinu i putanju.
Prema trenutnim proračunima njegove orbite, moguće je da će ovaj nebeski objekat, popodne 22. decembra 2032. prići Zemlji na samo oko 2000 kilometara.
Prema podacima Evropske svemirske agencije (ESA) od 29. januara 2025, vjerovatnoća da 2024 YR4 udari u Zemlju iznosi 1,2 odsto ili 1 prema 83. Ova procjena je u skladu s nezavisnim izračunima NASA Centra za proučavanje objekata bliskih Zemlji (CNEOS) i sistema NEODyS.
Asteroid 2024 YR4 trenutno se nalazi na nivou 3 Torino skale opasnosti od udara, što znači da predstavlja blizak susret koji zahtjeva pažnju astronoma i javnosti.
Torino skala počinje od nule koja je bijela i znači da nema nikakve opasnosti od udara u Zemlju, slijedi 1 obojen zeleno, zatim žuta opasnost sa brojkama od 2 do 4, pa narandžasta od 5 do 7, te crvena od 8 do 10. Posljednja brojka označava sigurno uništenje cvilizacije.
Važno je napomenuti da se procijenjena vjjerovatnoća udara asteroida često u početku povećava prije nego što brzo padne na nulu nakon dodatnih posmatranja.
Šta slijedi i koliko smo (ne)moćni da spriječimo posljedice?
Procjene pokazuju da je asteroid 2024 YR4 vjerovatno veći od 50 metara i da ima vjerovatnoću udara veću od 1 odsto u nekom trenutku u narednih 50 godina. Time ispunjava sve kriterijume za aktivaciju dvije međunarodno priznate grupe za reakciju na asteroide: Međunarodne mreže za upozoravanje na asteroide (IAWN) i Savetodavne grupe za planiranje svemirskih misija (SMPAG).
IAWN, kojom predsedava NASA, koordinira aktivnosti međunarodnih organizacija koje se bave praćenjem i analizom asteroida. Ako bude potrebno, ova mreža će razviti strategiju za pomoć vladama u proceni posljedica mogućeg udara i planiranju mjera ublažavanja rizika.
Putanja asteroida 2024 YR4 oko Sunca je izdužena (ekscentrična) – potrebno mu je 4 godine da obiđe oko Sunca. Trenutno se udaljava od Zemlje gotovo pravolinijski, što otežava precizno određivanje njegove orbite praćenjem zakrivljenja putanje tokom vremena.
U narednim mjesecima asteroid će postati sve slabije vidljiv sa Zemlje. Moguće je da će asteroid 2024 YR4 nestati iz vidokruga prije nego što se sa sigurnošću isključi mogućnost udara 2032. godine.
U tom slučaju, ostatak podataka o njegovoj putanji biće sačuvan, a asteroid će ostati na listi rizičnih objekata ESA do njegovog ponovnog pojavljivanja 2028. godine.
SMPAG, kojom predsjedava ESA, zadužena je za međunarodnu razmjenu informacija, razvoj zajedničkih istraživanja i misija, kao i planiranje strategija za ublažavanje prijetnji koje predstavljaju objekti bliski Zemlji, uključujući asteroid 2024 YR4.
Grupa će održati redovni sastanak sljedeće nedjelje u Beču kako bi odredila sljedeće korake. Ako vjerovatnoća udara ostane iznad praga od 1 odsto, SMPAG će dati preporuke Ujedinjenim nacijama i možda započeti procjenu mogućih odgovora na pretnju, uključujući i misije sa svemirskim letjelicama.
U posljednje dvije decenije bilo je više sličnih otkrića, koja su se naknadnim analizama pokazala potpuno bezopasnim. Poznat primer je asteroid Apofis, koji će 2029. godine proći bliže Zemlji nego što se nalaze sateliti u geostacionarnoj orbiti na 36.000 kilometara visine. U početku ni kod njega nije bilo isključeno da bi mogao da udari u Zemlju, a procijenjena vjerovatnoća udara bila je znatno veća nego kod 2024 YR4.
S druge strane, potpuno neočekivano, 15. februara 2013. godine asteroid prečnika oko 20 metara ušao je u atmosferu iznad ruskog grada Čeljabinska, izazvavši spektakularnu eksploziju na nebu. Tom prilikom, sa neba je palo nekoliko stotina kilograma meteorita. Ovaj asteroid je stigao do Zemlje iz približnog pravca Sunca i upravo zbog izbjegao automatska istraživanja neba.
Šta ako ipak udari u Zemlju?
Ako bi asteroid 2024 YR4 zaista udario u Zemlju, posljedice bi zavisile od njegovog sastava. Ako je riječ o rastresitoj gomili stijena i prašine, došlo bi do eksplozije u atmosferi na velikoj visini, tzv. vazdušne eksplozije (airblast). Takav događaj bi izazvao snažan udarni talas i ekstremnu toplotu koja bi pogodila tlo, slično eksploziji iz 1908. godine iznad reke Tunguske u Sibiru, kada je više od 2.000 kvadratnih kilometara šume spaljeno i sravnjeno sa zemljom.
Ako je asteroid čvrsta stijena ili čak metalni objekat, mogao bi da stvori krater prečnika do jednog kilometra. Sličan događaj desio se prije oko 50.000 godina kada je asteroid udario u današnju Arizonu, SAD, stvorivši čuveni Baringerov krater. Udarna eksplozija bi izazvala uništenje u radijusu od oko 50 kilometara. Ovakav događaj bio bi po snazi sličan eksploziji izuzetno jake hidrogenske bombe, ali bez radioaktivnog zračenja. Međutim, ovakav katastrofalan scenario je izuzetno malo vjerovatan.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
