U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi zbog stalnog rasta cijena, na osnovu inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar ekonomije.
Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama.
“24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama.
U međuvremenu, podršku su joj dala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar ekonomije Ante Šušnjar.
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana.
“Visina cijena i razina primanja lice su i naličje iste medalje koja određuje životni standard u zemlji”, poručili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).
Podrška sindikata i opozicije
Sindikalac Krešimir Sever smatra da je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, to potvrđuju i dobra iskustva drugdje – u Italiji koja se pobunila zbog cijena tjestenine i kave, u Turskoj zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji.
Opozicioni zastupnici najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, Vlada u budžetu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ o bojkotu zbog Vladina nerada.
Ekonomisti su skeptični kada je u pitanju efekat poziva.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je ranije za Hinu da ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije.
“Potrošači se možda mogu jedan dan organizirati i bojkotirati trgovce. Međutim, u tržišno orijentiranim ekonomijama kolektivne akcije potrošača nisu imale utjecaja na inflaciju, pa tako neće ni najavljeni bojkot hrvatskih potrošača, ako uopće bude masovan”, smatra Novotny.
Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.
Inače, u Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u decembruporasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od maja.
Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunije (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u decembru 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
