Naredna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH bit će održana u srijedu 22. januara u zgradi Vlade FBiH. Bit će to tek druga sjednica nakon što je Vlada FBiH 30. decembra 2024. godine donijela odluku o minimalnoj plaći za 2025. godinu u iznosu od 1.000 KM. Poslodavci koji ne spadaju u djelatnosti koje imaju povlaštenu stopu doprinosa na plaću od 1.000 KM imat će ukupno opterećenje od nešto više od 1.700 KM.

Na toj sjednici Vlada bi trebala sindikatima i poslodavcima predstaviti mjere koje će olakšati finansijski udar zbog povećanja minimalne plaće i pripadajućih poreza.

Federalni premijer Nermin Nikšić je u intervjuu za Vijesti.ba kazao kako dodatno opterećenje za poslodavce nakon donošenja odluke o minimalnoj plaći će iznositi 460 miliona KM. On je kazao da najmanju plaću od 619 KM ima oko 12.000 radnika, a plaću od 700 do 1000 KM oko 170.000 radnika. Tako će neki poslodavci imati razliku od 381 KM, a ostali manju zavisno od plaće koju su do sada davali.

“Sve što će otići u budžet ide za PIO/MIO, to je nekih 256 miliona KM i to su pare namijenjene za penzije”, kazao je Nikšić.

Iako Nikšić tvrdi da prikupljeni novac koji će sada poslodavci uplaćivati zbog povećanja plaća, Vlada FBiH neće moći trošiti na javnu potrošnju, zaboravio je napomenuti da će zato ono što poslodavci budu uplaćivali olakšati Vladi koja je tokom 2024. godine samo za PIO/MIO morala uplatiti dodatnih 511 miliona KM. Taj novac koji Vlada više neće morati davati za PIO/MIO očito će se trošiti na nešto drugo. A treba podsjetiti da će rasti i plaće uposlenika u javnom sektoru FBiH jer je osnovica povećana sa 425 na 480 KM. Samo Nikšićeva plaća po novoj osnovici raste za dodatnih 550 KM.

Odluka o minimalnoj plaći dodatno opterećava poslodavce da povećaju i ostale plaće. Ako je neki radnik do sada imao osnovnu plaću od 1.000 KM, tražit će povećanje, a toga su svjesni i poslodavci. U tom kontekstu će Vlada FBiH na sjednici ESV-a ponuditi novu uredbu koju je obrazložio Nikšić:

“Mi smo se opredijelili novom uredbom da omogućimo svima onima koji dokažu platnom listom za novembar 2024. i za januar 2025. da su isplatili svom radniku koji je imao platu iznad 1.000 KM, sto, dvije stotine, tri stotine maraka veću plaću, da to oslobodimo od dodatnih doprinosa”, kazao je Nikšić.

No, ono što ostaje pitanje je u ovom trenutku, koji je poslodavac spreman ići na povećanje plaće bez ikakvog rasterećenja.

Nikšić je kazao da određene djelatnosti kao što su obrti, zanati, rudnici, tekstilna industrija koji uplaćuju doprinose po povlaštenim stopama nastaviti plaćati na taj način i sa povećanjem minimalne plaće.

Ono što je možda i najnovija informacija koju je Nikšić otkrio je da će se u proces rasterećenja poreza i doprinosa ući početkom 2026. godine.

“Svima je nama želja da uđemo u proces smanjenja doprinosa. Činjenica je da je važno da smanjimo doprinose, ali ne može dobiti prioritet u odnosu na to da moramo zadržati stabilan pezioni, pa ako hoćete i zdravstveni fond. Mi ne možemo ući u avanturu smanjivanja doprinosa, dok nismo sigurni da ćemo imati adekvatan odgovor i adekvatne prihode koji će omogućiti ne samo zadržavanje penzija i stabiliziranje fonda već i povećanje penzija. Zato je važan redoslijed koraka. Precizirat ćemo to socijalnim partnerima šta ćemo uraditi od 01.07. (zakon o fiskalnim transakcijama), šta planiramo da uradimo sa 01.01.2026.”, kazao je Nikšić.

Istakao je da Zakona o fiskalizaciji i odluka o minimalnoj plaći nisu fiskalna reforma već preduslovi za fiskalnu reformu.

“Porez na dobit i neoporeziva dividenda treba i u tom pravcu da djelujemo. Nije nam želja da rasteretimo na jednoj, a opteretimo na drugoj strani. Razgovarat ćemo sa socijalnim partnerima i poslodavcima”, kazao je Nikšić.

Naredna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH bit će održana u srijedu 22. januara u zgradi Vlade FBiH. Bit će to tek druga sjednica nakon što je Vlada FBiH 30. decembra 2024. godine donijela odluku o minimalnoj plaći za 2025. godinu u iznosu od 1.000 KM. Poslodavci koji ne spadaju u djelatnosti koje imaju povlaštenu stopu doprinosa na plaću od 1.000 KM imat će ukupno opterećenje od nešto više od 1.700 KM.

Na toj sjednici Vlada bi trebala sindikatima i poslodavcima predstaviti mjere koje će olakšati finansijski udar zbog povećanja minimalne plaće i pripadajućih poreza.

Federalni premijer Nermin Nikšić je u intervjuu za Vijesti.ba kazao kako dodatno opterećenje za poslodavce nakon donošenja odluke o minimalnoj plaći će iznositi 460 miliona KM. On je kazao da najmanju plaću od 619 KM ima oko 12.000 radnika, a plaću od 700 do 1000 KM oko 170.000 radnika. Tako će neki poslodavci imati razliku od 381 KM, a ostali manju zavisno od plaće koju su do sada davali.

“Sve što će otići u budžet ide za PIO/MIO, to je nekih 256 miliona KM i to su pare namijenjene za penzije”, kazao je Nikšić.

Iako Nikšić tvrdi da prikupljeni novac koji će sada poslodavci uplaćivati zbog povećanja plaća, Vlada FBiH neće moći trošiti na javnu potrošnju, zaboravio je napomenuti da će zato ono što poslodavci budu uplaćivali olakšati Vladi koja je tokom 2024. godine samo za PIO/MIO morala uplatiti dodatnih 511 miliona KM. Taj novac koji Vlada više neće morati davati za PIO/MIO očito će se trošiti na nešto drugo. A treba podsjetiti da će rasti i plaće uposlenika u javnom sektoru FBiH jer je osnovica povećana sa 425 na 480 KM. Samo Nikšićeva plaća po novoj osnovici raste za dodatnih 550 KM.

Odluka o minimalnoj plaći dodatno opterećava poslodavce da povećaju i ostale plaće. Ako je neki radnik do sada imao osnovnu plaću od 1.000 KM, tražit će povećanje, a toga su svjesni i poslodavci. U tom kontekstu će Vlada FBiH na sjednici ESV-a ponuditi novu uredbu koju je obrazložio Nikšić:

“Mi smo se opredijelili novom uredbom da omogućimo svima onima koji dokažu platnom listom za novembar 2024. i za januar 2025. da su isplatili svom radniku koji je imao platu iznad 1.000 KM, sto, dvije stotine, tri stotine maraka veću plaću, da to oslobodimo od dodatnih doprinosa”, kazao je Nikšić.

No, ono što ostaje pitanje je u ovom trenutku, koji je poslodavac spreman ići na povećanje plaće bez ikakvog rasterećenja.

Nikšić je kazao da određene djelatnosti kao što su obrti, zanati, rudnici, tekstilna industrija koji uplaćuju doprinose po povlaštenim stopama nastaviti plaćati na taj način i sa povećanjem minimalne plaće.

Ono što je možda i najnovija informacija koju je Nikšić otkrio je da će se u proces rasterećenja poreza i doprinosa ući početkom 2026. godine.

“Svima je nama želja da uđemo u proces smanjenja doprinosa. Činjenica je da je važno da smanjimo doprinose, ali ne može dobiti prioritet u odnosu na to da moramo zadržati stabilan pezioni, pa ako hoćete i zdravstveni fond. Mi ne možemo ući u avanturu smanjivanja doprinosa, dok nismo sigurni da ćemo imati adekvatan odgovor i adekvatne prihode koji će omogućiti ne samo zadržavanje penzija i stabiliziranje fonda već i povećanje penzija. Zato je važan redoslijed koraka. Precizirat ćemo to socijalnim partnerima šta ćemo uraditi od 01.07. (zakon o fiskalnim transakcijama), šta planiramo da uradimo sa 01.01.2026.”, kazao je Nikšić.

Istakao je da Zakona o fiskalizaciji i odluka o minimalnoj plaći nisu fiskalna reforma već preduslovi za fiskalnu reformu.

“Porez na dobit i neoporeziva dividenda treba i u tom pravcu da djelujemo. Nije nam želja da rasteretimo na jednoj, a opteretimo na drugoj strani. Razgovarat ćemo sa socijalnim partnerima i poslodavcima”, kazao je Nikšić.