Više od stotinu udruženja i fondacija potpisalo je zahtjev Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da se ove organizacije uključe u subvencione programe, procese donošenja odluka i druge najavljene mjere vezane za odluku Vlade o minimalnoj plati za 2025. godinu.

Udruženja i fondacije podržavaju odluku o povećanju minimalne neto plate na 1.000 KM, s tim da zahtijevaju da se način implementacije revidira i prilagodi specifičnostima udruženja i fondacija, da se civilni sektor uključi u donošenje odluka, te da najavljene subvencije budu dostupne i udruženjima i fondacijama kao poslodavcima, piše Klix.ba.

Udruženja i fondacije radom u specifičnim oblastima doprinose stvaranju podržavajućeg okruženja za dostojanstven život svih građana i građanki, što uključuje i povećanje životnog standarda, te povećanje minimalne plate. Ova odluka bi mogla imati izuzetno štetne efekte na životni standard i status teško zapošljivih kategorija stanovništva koje su svoje mjesto u ekonomskom ekosistemu pronašli upravo u ovom sektoru, gdje doprinose razvoju društva, nisu na teretu države i vode život dostojan čovjeka, bez obzira na psihofizička svojstva.

Sigurni smo da odluka o povećanju iznosa minimalne plate nije imala namjeru bez posla ostaviti na desetine osoba sa invaliditetom, slijepih i slabovidnih, osoba sa drugim dijagnozama, žena, niti je odluka imala cilj ugroziti egzistenciju udruženja i fondacija koja su stub demokratskog društva. Ali, isključivanjem udruženja i fondacija kao poslodavaca koji su obuhvaćeni najavljenim subvencijama, na korak smo bliže sužavanju prostora za djelovanje civilnog sektora.

Zahtjevi udruženja i fondacija su:

Prepoznavanje udruženja i fondacija kao važnih društvenopolitičkih i ekonomskih aktera, s obzirom da ih je u FBiH aktivno 9.719 i zapošljavaju 6.336 osoba. Obavezno uključivanje udruženja i fondacija u programe subvencije, s obzirom da nemaju nikakvu poreznu privilegiju, uredno plaćaju poreze i doprinose, a nisu prepoznate u najavljenim subvencijama. Subvencije za udruženja i fondacije moraju biti uključene u odluku o privremenom finansiranju i u nacrt budžeta čije usvajanje je najavljeno do kraja januara.

Mjere podsticaja za zapošljavanje koji su dodijeljeni prošle godine, a sada već ne zadovoljavaju minimalne zahtjeve za finalizaciju pripravničkog staža, da se revidiraju i povećaju na iznos koji zadovoljava Odluku o minimalnoj neto plati.

Uključivanje svih interesnih grupa u proces donošenja i implementacije odluke. Neophodno je uključiti javni i privatni sektor, kao i civilni sektor, podrazumijevajući i akademsku zajednicu i medije. Udruženja građana ne bi trebali biti samo predmeti odluka i produkata reforme, nego i aktivni akteri.

Obavezna analiza uticaja odluke o povećanju minimalne plate za 2025. godinu, uz javno predstavljanje zaključaka analize, kao i koraka koji moraju biti sprovedeni kako bi odluka imala pozitivan uticaj na poboljšanje životnog standarda.

Kreiranje dugoročnog, sveobuhvatnog, održivog i na podacima zasnovanog strateškog plana fiskalne reforme koja će uključivati i povećanje plata, te će u obzir uzeti i specifičnosti djelovanja udruženja i fondacija.

Pobrojani zahtjevi su dostavljeni Vladi FBiH, delegatima i zastupnicima u Domu naroda i Predstavničkom domu, Ministarstvu finansija, Ministarstvu razvoja, preduzetništva i obrta i Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH. Posebno je istaknuto da u predstojećem periodu, a prije usvajanja Budžeta FBiH za 2025. godinu, zahtjevi trebaju biti uključeni u plan mjera, te da udruženja i fondacije očekuju poziv na sastanak kako bi detaljnije razgovarali o ovom pitanju, i pokušali zajednički analizirati opseg uticaja i načina djelovanja u predstojećim godinama.

“Kao pokretači inicijative, mi iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD) smo u proteklih sedam dana više od stotinu puta pozvali Ured Premijera FBiH Nermina Nikšića, i urede dopremijera Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića. Nismo dobili konkretan odgovor, osim informacije da su zahtjevi zaprimljeni i protokolisani”, izjavila je programska menadžerica CPCD-a Dajana Cvjetković.

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić se odmah po dobijanju zahtjeva javio sa obećanjem da će se zalagati za uključivanje udruženja i fondacija u subvencioni program, te da će sve navedene zahtjeve predstaviti na sjednicama Vlade, svim sastancima kojima bude prisustvovao, te na sjednici Vlade FBiH sa Ekonomsko -socijalnim vijećem koja je zakazana za ponedjeljak, 20. januara ove godine.

Više od stotinu udruženja i fondacija potpisalo je zahtjev Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da se ove organizacije uključe u subvencione programe, procese donošenja odluka i druge najavljene mjere vezane za odluku Vlade o minimalnoj plati za 2025. godinu.

Udruženja i fondacije podržavaju odluku o povećanju minimalne neto plate na 1.000 KM, s tim da zahtijevaju da se način implementacije revidira i prilagodi specifičnostima udruženja i fondacija, da se civilni sektor uključi u donošenje odluka, te da najavljene subvencije budu dostupne i udruženjima i fondacijama kao poslodavcima, piše Klix.ba.

Udruženja i fondacije radom u specifičnim oblastima doprinose stvaranju podržavajućeg okruženja za dostojanstven život svih građana i građanki, što uključuje i povećanje životnog standarda, te povećanje minimalne plate. Ova odluka bi mogla imati izuzetno štetne efekte na životni standard i status teško zapošljivih kategorija stanovništva koje su svoje mjesto u ekonomskom ekosistemu pronašli upravo u ovom sektoru, gdje doprinose razvoju društva, nisu na teretu države i vode život dostojan čovjeka, bez obzira na psihofizička svojstva.

Sigurni smo da odluka o povećanju iznosa minimalne plate nije imala namjeru bez posla ostaviti na desetine osoba sa invaliditetom, slijepih i slabovidnih, osoba sa drugim dijagnozama, žena, niti je odluka imala cilj ugroziti egzistenciju udruženja i fondacija koja su stub demokratskog društva. Ali, isključivanjem udruženja i fondacija kao poslodavaca koji su obuhvaćeni najavljenim subvencijama, na korak smo bliže sužavanju prostora za djelovanje civilnog sektora.

Zahtjevi udruženja i fondacija su:

Prepoznavanje udruženja i fondacija kao važnih društvenopolitičkih i ekonomskih aktera, s obzirom da ih je u FBiH aktivno 9.719 i zapošljavaju 6.336 osoba. Obavezno uključivanje udruženja i fondacija u programe subvencije, s obzirom da nemaju nikakvu poreznu privilegiju, uredno plaćaju poreze i doprinose, a nisu prepoznate u najavljenim subvencijama. Subvencije za udruženja i fondacije moraju biti uključene u odluku o privremenom finansiranju i u nacrt budžeta čije usvajanje je najavljeno do kraja januara.

Mjere podsticaja za zapošljavanje koji su dodijeljeni prošle godine, a sada već ne zadovoljavaju minimalne zahtjeve za finalizaciju pripravničkog staža, da se revidiraju i povećaju na iznos koji zadovoljava Odluku o minimalnoj neto plati.

Uključivanje svih interesnih grupa u proces donošenja i implementacije odluke. Neophodno je uključiti javni i privatni sektor, kao i civilni sektor, podrazumijevajući i akademsku zajednicu i medije. Udruženja građana ne bi trebali biti samo predmeti odluka i produkata reforme, nego i aktivni akteri.

Obavezna analiza uticaja odluke o povećanju minimalne plate za 2025. godinu, uz javno predstavljanje zaključaka analize, kao i koraka koji moraju biti sprovedeni kako bi odluka imala pozitivan uticaj na poboljšanje životnog standarda.

Kreiranje dugoročnog, sveobuhvatnog, održivog i na podacima zasnovanog strateškog plana fiskalne reforme koja će uključivati i povećanje plata, te će u obzir uzeti i specifičnosti djelovanja udruženja i fondacija.

Pobrojani zahtjevi su dostavljeni Vladi FBiH, delegatima i zastupnicima u Domu naroda i Predstavničkom domu, Ministarstvu finansija, Ministarstvu razvoja, preduzetništva i obrta i Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH. Posebno je istaknuto da u predstojećem periodu, a prije usvajanja Budžeta FBiH za 2025. godinu, zahtjevi trebaju biti uključeni u plan mjera, te da udruženja i fondacije očekuju poziv na sastanak kako bi detaljnije razgovarali o ovom pitanju, i pokušali zajednički analizirati opseg uticaja i načina djelovanja u predstojećim godinama.

“Kao pokretači inicijative, mi iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD) smo u proteklih sedam dana više od stotinu puta pozvali Ured Premijera FBiH Nermina Nikšića, i urede dopremijera Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića. Nismo dobili konkretan odgovor, osim informacije da su zahtjevi zaprimljeni i protokolisani”, izjavila je programska menadžerica CPCD-a Dajana Cvjetković.

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić se odmah po dobijanju zahtjeva javio sa obećanjem da će se zalagati za uključivanje udruženja i fondacija u subvencioni program, te da će sve navedene zahtjeve predstaviti na sjednicama Vlade, svim sastancima kojima bude prisustvovao, te na sjednici Vlade FBiH sa Ekonomsko -socijalnim vijećem koja je zakazana za ponedjeljak, 20. januara ove godine.