Zabrinjavaju podaci o odlasku iz Bosne i Hercegovine na rad u inostranstvo. Samo u Sloveniju, godišnje, ode oko 15 hiljada radnika. Slovenačko tržište rada ima potrebe za raznim zanimanjima. Prethodnih nekoliko dana predstavili su kompanije i zanimanja u gradovima širom BiH. Ostajemo li bez radne snage?

Vozač. Potom poslovođa voznog parka u firmi. To je put Dragana Blagojevića, radnika iz Banjaluke, koji je prošao tokom 10 godina rada u

Sloveniji. Kaže, nije bilo jednostavno.

DRAGAN BLAGOJEVIĆ, djelatnik iz Banje Luke

“Tada sam otišao kao vozač. Nije bilo tako jednostavno kao sada. Bilo je na početku malo više truda. Trebalo je svega, više odricanja.”

Potreba za radnicima u Sloveniji je velika. Brojna su deficitarna zanimanja. Među najtraženijim su zdravstveni radnici. Potrebe tržistra rada u Sloveniji su slična, kao i u Bosni i Hercegovini.

HELENA BLAŽUN VOŠNER, Dom zdravlja u Mariboru

“Pedijatrija nam je stvarno deficitarna. Onda specijalisti porodične medicine. Isto tako. Mi imamo u Mariboru 15.000 ljudi koja su bez doktora.”

Minimalna neto plata u Sloveniji za puno radno vrijeme je 902 evra. Prosječna 1.500 evra. Našim radnicima u  Banjaluci se predstavilo 47 poslodavaca.

ANKA RODE, Zavod za zapošljavanje Slovenije

“Puno ih je iz sektora države. Znači zdravstvo, dugotrajna opskrba, socijalno. Imamo promet i skladiščenje, predjelovanje djelatnosti. Turizam, gradbeništvo i tako dalje.”

Od 2013. godine i početka primjene Sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju između Slovenije i Bosne i Hercegovine izdate su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju.

“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na rad u navedenim državama, kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.”

Loši uslovi rada, niska primanja. Politička nestabilnost i visok stepen korupcije. To motiviše radnike iz Bosne i Hercegovine da traže stabilnije okruženje za svoju porodicu. Za to vrijeme uvozićemo strane radnike.

Zabrinjavaju podaci o odlasku iz Bosne i Hercegovine na rad u inostranstvo. Samo u Sloveniju, godišnje, ode oko 15 hiljada radnika. Slovenačko tržište rada ima potrebe za raznim zanimanjima. Prethodnih nekoliko dana predstavili su kompanije i zanimanja u gradovima širom BiH. Ostajemo li bez radne snage?

Vozač. Potom poslovođa voznog parka u firmi. To je put Dragana Blagojevića, radnika iz Banjaluke, koji je prošao tokom 10 godina rada u

Sloveniji. Kaže, nije bilo jednostavno.

DRAGAN BLAGOJEVIĆ, djelatnik iz Banje Luke

“Tada sam otišao kao vozač. Nije bilo tako jednostavno kao sada. Bilo je na početku malo više truda. Trebalo je svega, više odricanja.”

Potreba za radnicima u Sloveniji je velika. Brojna su deficitarna zanimanja. Među najtraženijim su zdravstveni radnici. Potrebe tržistra rada u Sloveniji su slična, kao i u Bosni i Hercegovini.

HELENA BLAŽUN VOŠNER, Dom zdravlja u Mariboru

“Pedijatrija nam je stvarno deficitarna. Onda specijalisti porodične medicine. Isto tako. Mi imamo u Mariboru 15.000 ljudi koja su bez doktora.”

Minimalna neto plata u Sloveniji za puno radno vrijeme je 902 evra. Prosječna 1.500 evra. Našim radnicima u  Banjaluci se predstavilo 47 poslodavaca.

ANKA RODE, Zavod za zapošljavanje Slovenije

“Puno ih je iz sektora države. Znači zdravstvo, dugotrajna opskrba, socijalno. Imamo promet i skladiščenje, predjelovanje djelatnosti. Turizam, gradbeništvo i tako dalje.”

Od 2013. godine i početka primjene Sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju između Slovenije i Bosne i Hercegovine izdate su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju.

“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na rad u navedenim državama, kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.”

Loši uslovi rada, niska primanja. Politička nestabilnost i visok stepen korupcije. To motiviše radnike iz Bosne i Hercegovine da traže stabilnije okruženje za svoju porodicu. Za to vrijeme uvozićemo strane radnike.