Njemačka ulazi u razdoblje političke neizvjesnosti nakon što se njena krhka trostranačka vladajuća koalicija raspala istog dana kada je Donald Trump pobijedio na američkim izborima.

Kancelar Olaf Scholz, koji je najavio glasanje o povjerenju u januaru, nakon čega će vjerovatno uslijediti prijevremeni izbori u martu, nastojat će umiriti svoje evropske partnere na summitu u Budimpešti.

Scholz je kasno jučer rekao da će se obratiti čelniku konzervativne oporbe Friedrichu Merzu, koji vodi u anketama, za podršku u donošenju ključnih zakona o ekonomiji i odbrani. Kraj njegove podijeljene trostrane koalicije, koja ga lišava vladajuće većine, nije mogao doći u gorem trenutku za najveću evropsku ekonomiju, koje će se smanjivati ​​drugu godinu zaredom, piše francuska novinska agencija AFP.

“Rani kraj koalicije ostavlja Njemačku pomalo bez kormila u vremenu koje bi moglo biti iznimno turbulentno odmah nakon što je Donald Trump pobijedio na američkim izborima”, napisao je analitičar banke Berenberg Holger Schmieding.

No Schmieding je rekao da bi prijevremeni izbori i novo vodstvo početkom 2025. u konačnici mogli pomoći jer su se “stalna prepucavanja unutar sada već nepostojeće trostranačke koalicije pretvorila u veliku prepreku rastu”.

Scholz odlazi na summit EU-a u Budimpeštu kako bi razgovarao o višestrukim globalnim krizama, ponajviše o ratu Ukrajine s Rusijom i sukobu na Bliskom istoku, a sve je pod utjecajem nadolazeće promjene u Bijeloj kući.

Čelnici EU-a okupljaju se na razgovorima čiji je domaćin mađarski premijer Viktor Orban, Trumpov pristaša i jedan od glavnih skeptika EU-a u pogledu podrške Kijevu.

Nakon mjeseci žestokih unutrašnjih sukoba, trostrana koalicija Scholzovih socijaldemokrata (SPD), Zelenih i poslovnom svijetu naklonjenih Slobodnih demokrata (FDP) se raspala sinoć.

U šokantnom potezu, Scholz je smijenio ministra financija Christiana Lindnera, izbacivši FDP iz koalicije i ostavivši SPD i Zelene na vlasti u nesigurnoj manjinskoj vladi.

Njemački čelnik rekao je da će tražiti glasanje o povjerenju do 15. januara kako bi zastupnici mogli odlučiti hoće li raspisati prijevremene izbore koji bi se mogli održati šest mjeseci prije prethodno zakazanih u septembru.

Do tada će manjinska vlada moći donositi neke zakone, od slučaja do slučaja, samo ako dobije podršku opozicije. Obično umjereni Scholz je imao oštre riječi za Lindnera, izjavivši da između njih više nema “temelja za povjerenje”. Ogorčeno je napao smijenjenog ministra finansija zbog “sitnih političkih taktika” i optužio ga za “potpuno neshvatljivi nivo egoizma”.

FDP, najmanja stranka u koaliciji, dugo se nije slagala sa SPD-om i Zelenima oko niza pitanja, najupečatljivije u pogledu toga kako rasporediti tijesan proračun i pokrenuti posrnulu njemačku ekonomiju. Lindner je opetovano koketirao s razbijanjem nesretne koalicije i upozorio na “jesen odluka” jer se sljedeće sedmice nazire krajnji rok za teške fiskalne pregovore.

Scholz je izjavio da “sada trebamo razjasniti kako možemo dobro financirati našu sigurnost i odbranu u nadolazećim godinama, a da ne ugrozimo koheziju zemlje”.

“S obzirom na izbore u Americi, ovo je možda hitnije nego ikada”, naveo je.

Scholz je rekao da je Lindneru ponudio plan s koracima za smanjenje troškova energije i povećanje ulaganja za njemačke kompanije, osiguranje radnih mjesta u automobilskoj industriji i nastavak podrške Ukrajini.

Scholz tvrdi da Lindner, fiskalni jastreb i veliki protivnik podizanja duga, nije pokazao “nikakvu spremnost” da to prihvati, dodajući da “više ne želi zemlju podvrgavati takvom ponašanju”. Scholz i njegovi buntovni koalicijski partneri navukli su žestoku kritiku Merza, čelnika opozicionog saveza CDU-CSU, koji dugo zahtijeva prijevremene izbore.

“Ne možemo si dopustiti da se svađamo još godinu dana. Njemačka je važna u Evropi, a ako vlada ne može živjeti u skladu s tim, onda mora odmah napraviti mjesta”, rekao je zastupnik CDU-a Norbert Roettgen nakon Trumpove pobjede i prije raspada koalicije.

Jučer je čelnik CSU-a u južnoj pokrajini Bavarskoj Markus Soeder zatražio hitno glasanje o povjerenju, upozorivši da “ne smije biti taktičkih odgoda”. Nedavna ispitivanja javnog mnijenja daju savezu CDU/CSU oko 32 posto podrške – više od ukupnog broja za dosad vladajuću koaliciju – SPD-a sa 16 posto, Zelenih s 11 posto i FDP-a sa samo oko četiri posto.

Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) nedavno je osvojila blizu 20 posto, no dosad su sve ostale stranke obećale da neće sarađivati ​​s njom. Prema sadašnjim trendovima, konzervativci bi, ako pobijede, ipak trebali koalicijskog saveznika za većinu. To povećava dugoročne izglede za njihovu lijevo-desnu “veliku koaliciju” sa SPD-om.

Njemačka ulazi u razdoblje političke neizvjesnosti nakon što se njena krhka trostranačka vladajuća koalicija raspala istog dana kada je Donald Trump pobijedio na američkim izborima.

Kancelar Olaf Scholz, koji je najavio glasanje o povjerenju u januaru, nakon čega će vjerovatno uslijediti prijevremeni izbori u martu, nastojat će umiriti svoje evropske partnere na summitu u Budimpešti.

Scholz je kasno jučer rekao da će se obratiti čelniku konzervativne oporbe Friedrichu Merzu, koji vodi u anketama, za podršku u donošenju ključnih zakona o ekonomiji i odbrani. Kraj njegove podijeljene trostrane koalicije, koja ga lišava vladajuće većine, nije mogao doći u gorem trenutku za najveću evropsku ekonomiju, koje će se smanjivati ​​drugu godinu zaredom, piše francuska novinska agencija AFP.

“Rani kraj koalicije ostavlja Njemačku pomalo bez kormila u vremenu koje bi moglo biti iznimno turbulentno odmah nakon što je Donald Trump pobijedio na američkim izborima”, napisao je analitičar banke Berenberg Holger Schmieding.

No Schmieding je rekao da bi prijevremeni izbori i novo vodstvo početkom 2025. u konačnici mogli pomoći jer su se “stalna prepucavanja unutar sada već nepostojeće trostranačke koalicije pretvorila u veliku prepreku rastu”.

Scholz odlazi na summit EU-a u Budimpeštu kako bi razgovarao o višestrukim globalnim krizama, ponajviše o ratu Ukrajine s Rusijom i sukobu na Bliskom istoku, a sve je pod utjecajem nadolazeće promjene u Bijeloj kući.

Čelnici EU-a okupljaju se na razgovorima čiji je domaćin mađarski premijer Viktor Orban, Trumpov pristaša i jedan od glavnih skeptika EU-a u pogledu podrške Kijevu.

Nakon mjeseci žestokih unutrašnjih sukoba, trostrana koalicija Scholzovih socijaldemokrata (SPD), Zelenih i poslovnom svijetu naklonjenih Slobodnih demokrata (FDP) se raspala sinoć.

U šokantnom potezu, Scholz je smijenio ministra financija Christiana Lindnera, izbacivši FDP iz koalicije i ostavivši SPD i Zelene na vlasti u nesigurnoj manjinskoj vladi.

Njemački čelnik rekao je da će tražiti glasanje o povjerenju do 15. januara kako bi zastupnici mogli odlučiti hoće li raspisati prijevremene izbore koji bi se mogli održati šest mjeseci prije prethodno zakazanih u septembru.

Do tada će manjinska vlada moći donositi neke zakone, od slučaja do slučaja, samo ako dobije podršku opozicije. Obično umjereni Scholz je imao oštre riječi za Lindnera, izjavivši da između njih više nema “temelja za povjerenje”. Ogorčeno je napao smijenjenog ministra finansija zbog “sitnih političkih taktika” i optužio ga za “potpuno neshvatljivi nivo egoizma”.

FDP, najmanja stranka u koaliciji, dugo se nije slagala sa SPD-om i Zelenima oko niza pitanja, najupečatljivije u pogledu toga kako rasporediti tijesan proračun i pokrenuti posrnulu njemačku ekonomiju. Lindner je opetovano koketirao s razbijanjem nesretne koalicije i upozorio na “jesen odluka” jer se sljedeće sedmice nazire krajnji rok za teške fiskalne pregovore.

Scholz je izjavio da “sada trebamo razjasniti kako možemo dobro financirati našu sigurnost i odbranu u nadolazećim godinama, a da ne ugrozimo koheziju zemlje”.

“S obzirom na izbore u Americi, ovo je možda hitnije nego ikada”, naveo je.

Scholz je rekao da je Lindneru ponudio plan s koracima za smanjenje troškova energije i povećanje ulaganja za njemačke kompanije, osiguranje radnih mjesta u automobilskoj industriji i nastavak podrške Ukrajini.

Scholz tvrdi da Lindner, fiskalni jastreb i veliki protivnik podizanja duga, nije pokazao “nikakvu spremnost” da to prihvati, dodajući da “više ne želi zemlju podvrgavati takvom ponašanju”. Scholz i njegovi buntovni koalicijski partneri navukli su žestoku kritiku Merza, čelnika opozicionog saveza CDU-CSU, koji dugo zahtijeva prijevremene izbore.

“Ne možemo si dopustiti da se svađamo još godinu dana. Njemačka je važna u Evropi, a ako vlada ne može živjeti u skladu s tim, onda mora odmah napraviti mjesta”, rekao je zastupnik CDU-a Norbert Roettgen nakon Trumpove pobjede i prije raspada koalicije.

Jučer je čelnik CSU-a u južnoj pokrajini Bavarskoj Markus Soeder zatražio hitno glasanje o povjerenju, upozorivši da “ne smije biti taktičkih odgoda”. Nedavna ispitivanja javnog mnijenja daju savezu CDU/CSU oko 32 posto podrške – više od ukupnog broja za dosad vladajuću koaliciju – SPD-a sa 16 posto, Zelenih s 11 posto i FDP-a sa samo oko četiri posto.

Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) nedavno je osvojila blizu 20 posto, no dosad su sve ostale stranke obećale da neće sarađivati ​​s njom. Prema sadašnjim trendovima, konzervativci bi, ako pobijede, ipak trebali koalicijskog saveznika za većinu. To povećava dugoročne izglede za njihovu lijevo-desnu “veliku koaliciju” sa SPD-om.