Skoro 1,7 miliona radnika sa socijalnim osiguranjem bilo je zaposleno u sektoru njege u ljeto 2023. godine. Svaka šesta osoba u ovom sektoru dolazila je iz inostranstva. Strani radnici značajno ublažavaju demografski uslovljeno smanjenje broja njemačkih radnika, ističe nova studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB). Oni također doprinose da manjak radne snage u oblasti njege ne postane još veći.

Ukupan broj zaposlenih u ovom sektoru povećan je za 26 procenata između 2013. i 2023. “Od 2022. godine, rast broja zaposlenih u njezi dolazi isključivo od stranih radnika, dok je broj njemačkih radnika u opadanju”, navodi se u studiji. “Među njemačkim radnicima u sektoru njege sada ima znatno više starijih nego mlađih radnika. Mnogi od njih će u narednim godinama dostići starosnu granicu za penziju”, objašnjava istraživač IAB-a, Holger Seibert.

U sektoru njege starijih osoba, broj stranih radnika povećan je za 273 posto između 2013. i 2023., što odgovara porastu od skoro 87.000 osoba iz inostranstva. U bolničkoj njezi zabilježen je porast od 109.000 stranih radnika, što je povećanje od 256 posto. U bolničkoj njezi udio stranih radnika među svim zaposlenima u sektoru njege povećao se u deset godina sa 4,9 na 14,5 posto. U sektoru njege starijih osoba, taj udio je 2023. iznosio 18,9 posto, što je za 12 postotaka  više nego 2013.

Više stranih radnika iz zemalja izvan EU nego iz EU

Godine 2023., u Njemačkoj je radilo više stranih radnika iz zemalja izvan EU nego iz EU. Unutar EU, radnici u njezi najčešće dolaze iz Poljske, Hrvatske i Rumunije. Državljani Turske i Srbije čine veliku grupu među radnicima iz trećih zemalja. Među zemljama koje imaju sporazume o zapošljavanju sa Njemačkom, mnogo radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Filipina, Indije, Tunisa i Vijetnama.

Studija ukazuje da se Njemačka ne može dugoročno oslanjati na strane radnike u sektoru njege. Mnoge evropske zemlje, zbog demografskih promjena, imaju sličnu potrebu za radnicima u njezi kao i Njemačka. Njemačke ustanove za njegu će se, stoga, suočiti sa pojačanom međunarodnom konkurencijom u privlačenju stranih radnika.

“Osim olakšanih pravila za useljavanje radne snage, bit će potrebno ubrzati profesionalno priznavanje i povećati poštovanje kvalifikacija i kompetencija koje donose radnici iz inostranstva”, naglašavaju istraživači tržišta rada. “Općenito, potrebna nam je poboljšana kultura dobrodošlice kako bismo nove radnike dugoročno zadržali u Njemačkoj”, kaže istraživačica IAB-a Doris Vietholter.

Nedostatak sistemskih mjera

Da Njemačka na ovom polju ima problema, pokazuje i nova izjava Komore za njegu njemačke savezne zemlje Sjeverna Rajna-Vestfalija. Prema njoj, tri četvrtine stručnjaka u njezi, koji dolaze iz inostranstva u Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, nakon godinu dana rada više nije u sektoru njege ili su se preselili. Ova brojka dolazi iz izvještaja Ministarstva zdravlja u Diseldorfu.

Prema Sandri Postel, predsjednici Komore za njegu Sjeverne Rajne-Vestfalije, nedostaju sistemske mjere integracije. “U drugim zemljama, poput Irske, strani radnici u njezi se ciljano podržavaju i kvalifikuju kako bi ostali dugoročno. U Njemačkoj je ta odgovornost ostavljena ustanovama za njegu, što ima teške posljedice.”

Razlozi zbog kojih radnici u njezi napuštaju Sjevernu Rajnu-Vestfaliju nisu jasni. “Njemački sistem podataka jednostavno nije dovoljno razvijen da bi se precizno znalo gdje ovi radnici odlaze”, kritikuje Postel. Ovaj nedostatak otežava razvoj ciljnih mjera za poboljšanje situacije.

Postel također ističe da politička debata o migraciji u Njemačkoj odbija mnoge stručnjake. “Ekstremno desničarstvo i negativna atmosfera doprinose tome da Njemačka postaje manje privlačna za mnoge strane stručnjake.” Bez promjene u političkoj komunikaciji i sveobuhvatnog plana za zadržavanje radnika u njezi, problem će se dodatno pogoršati.

Kako privući radnike iz inostranstva?

Važan element za privlačenje većeg broja domaćih i stranih radnika je nova nacionalna obuka za asistente u oblasti njege. Odgovarajući prijedlog zakona usvojila je savezna vlada u septembru; zakon bi trebao biti usvojen u Bundestagu ove godine. Tako bi se zamijenilo 27 različitih programa obuke reguliranih na nivou saveznih pokrajina. Jedinstveni opis zanimanja, koji je međunarodno priznat, i ovogodišnje olakšice Zakona o useljavanju stručne radne snage trebali bi privući više stranih radnika u sektor njege.

Prema nacrtu zakona, asistenti u njezi će ubuduće biti bolje plaćeni i bolje kvalifikovani te će moći preuzeti više odgovornosti. Moći će obavljati više zadataka koje trenutno obavljaju stručnjaci u njezi, čime će se olakšati njihov posao.

Obuka za asistente bi prema zamisli savezne vlade trebala trajati 18 mjeseci. Postoji mogućnost skraćenja na 12 mjeseci, posebno za osobe sa radnim iskustvom. Uslov za obuku je završena osnovna škola. U određenim slučajevima, moguće je upisati obuku i bez osnovne škole ako škola za njegu procijeni pozitivan ishod.

Profesionalnu njegu u Njemačkoj obavljaju kvalifikovani stručnjaci i asistenti, kao i obučeni pomoćnici. Od 1,7 miliona radnika u njezi, 62 posto, odnosno 1,1 milion, ima stručnu kvalifikaciju. 30 posto, odnosno 515.000 zaposlenih su pomoćnici, od kojih je trenutno oko 343.000 prošlo obuku za pomoćne radnike u njezi ili druge profesije.

Skoro 1,7 miliona radnika sa socijalnim osiguranjem bilo je zaposleno u sektoru njege u ljeto 2023. godine. Svaka šesta osoba u ovom sektoru dolazila je iz inostranstva. Strani radnici značajno ublažavaju demografski uslovljeno smanjenje broja njemačkih radnika, ističe nova studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB). Oni također doprinose da manjak radne snage u oblasti njege ne postane još veći.

Ukupan broj zaposlenih u ovom sektoru povećan je za 26 procenata između 2013. i 2023. “Od 2022. godine, rast broja zaposlenih u njezi dolazi isključivo od stranih radnika, dok je broj njemačkih radnika u opadanju”, navodi se u studiji. “Među njemačkim radnicima u sektoru njege sada ima znatno više starijih nego mlađih radnika. Mnogi od njih će u narednim godinama dostići starosnu granicu za penziju”, objašnjava istraživač IAB-a, Holger Seibert.

U sektoru njege starijih osoba, broj stranih radnika povećan je za 273 posto između 2013. i 2023., što odgovara porastu od skoro 87.000 osoba iz inostranstva. U bolničkoj njezi zabilježen je porast od 109.000 stranih radnika, što je povećanje od 256 posto. U bolničkoj njezi udio stranih radnika među svim zaposlenima u sektoru njege povećao se u deset godina sa 4,9 na 14,5 posto. U sektoru njege starijih osoba, taj udio je 2023. iznosio 18,9 posto, što je za 12 postotaka  više nego 2013.

Više stranih radnika iz zemalja izvan EU nego iz EU

Godine 2023., u Njemačkoj je radilo više stranih radnika iz zemalja izvan EU nego iz EU. Unutar EU, radnici u njezi najčešće dolaze iz Poljske, Hrvatske i Rumunije. Državljani Turske i Srbije čine veliku grupu među radnicima iz trećih zemalja. Među zemljama koje imaju sporazume o zapošljavanju sa Njemačkom, mnogo radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Filipina, Indije, Tunisa i Vijetnama.

Studija ukazuje da se Njemačka ne može dugoročno oslanjati na strane radnike u sektoru njege. Mnoge evropske zemlje, zbog demografskih promjena, imaju sličnu potrebu za radnicima u njezi kao i Njemačka. Njemačke ustanove za njegu će se, stoga, suočiti sa pojačanom međunarodnom konkurencijom u privlačenju stranih radnika.

“Osim olakšanih pravila za useljavanje radne snage, bit će potrebno ubrzati profesionalno priznavanje i povećati poštovanje kvalifikacija i kompetencija koje donose radnici iz inostranstva”, naglašavaju istraživači tržišta rada. “Općenito, potrebna nam je poboljšana kultura dobrodošlice kako bismo nove radnike dugoročno zadržali u Njemačkoj”, kaže istraživačica IAB-a Doris Vietholter.

Nedostatak sistemskih mjera

Da Njemačka na ovom polju ima problema, pokazuje i nova izjava Komore za njegu njemačke savezne zemlje Sjeverna Rajna-Vestfalija. Prema njoj, tri četvrtine stručnjaka u njezi, koji dolaze iz inostranstva u Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, nakon godinu dana rada više nije u sektoru njege ili su se preselili. Ova brojka dolazi iz izvještaja Ministarstva zdravlja u Diseldorfu.

Prema Sandri Postel, predsjednici Komore za njegu Sjeverne Rajne-Vestfalije, nedostaju sistemske mjere integracije. “U drugim zemljama, poput Irske, strani radnici u njezi se ciljano podržavaju i kvalifikuju kako bi ostali dugoročno. U Njemačkoj je ta odgovornost ostavljena ustanovama za njegu, što ima teške posljedice.”

Razlozi zbog kojih radnici u njezi napuštaju Sjevernu Rajnu-Vestfaliju nisu jasni. “Njemački sistem podataka jednostavno nije dovoljno razvijen da bi se precizno znalo gdje ovi radnici odlaze”, kritikuje Postel. Ovaj nedostatak otežava razvoj ciljnih mjera za poboljšanje situacije.

Postel također ističe da politička debata o migraciji u Njemačkoj odbija mnoge stručnjake. “Ekstremno desničarstvo i negativna atmosfera doprinose tome da Njemačka postaje manje privlačna za mnoge strane stručnjake.” Bez promjene u političkoj komunikaciji i sveobuhvatnog plana za zadržavanje radnika u njezi, problem će se dodatno pogoršati.

Kako privući radnike iz inostranstva?

Važan element za privlačenje većeg broja domaćih i stranih radnika je nova nacionalna obuka za asistente u oblasti njege. Odgovarajući prijedlog zakona usvojila je savezna vlada u septembru; zakon bi trebao biti usvojen u Bundestagu ove godine. Tako bi se zamijenilo 27 različitih programa obuke reguliranih na nivou saveznih pokrajina. Jedinstveni opis zanimanja, koji je međunarodno priznat, i ovogodišnje olakšice Zakona o useljavanju stručne radne snage trebali bi privući više stranih radnika u sektor njege.

Prema nacrtu zakona, asistenti u njezi će ubuduće biti bolje plaćeni i bolje kvalifikovani te će moći preuzeti više odgovornosti. Moći će obavljati više zadataka koje trenutno obavljaju stručnjaci u njezi, čime će se olakšati njihov posao.

Obuka za asistente bi prema zamisli savezne vlade trebala trajati 18 mjeseci. Postoji mogućnost skraćenja na 12 mjeseci, posebno za osobe sa radnim iskustvom. Uslov za obuku je završena osnovna škola. U određenim slučajevima, moguće je upisati obuku i bez osnovne škole ako škola za njegu procijeni pozitivan ishod.

Profesionalnu njegu u Njemačkoj obavljaju kvalifikovani stručnjaci i asistenti, kao i obučeni pomoćnici. Od 1,7 miliona radnika u njezi, 62 posto, odnosno 1,1 milion, ima stručnu kvalifikaciju. 30 posto, odnosno 515.000 zaposlenih su pomoćnici, od kojih je trenutno oko 343.000 prošlo obuku za pomoćne radnike u njezi ili druge profesije.