Pored rekordnih prihoda, ali i smanjenja inflacije, banke u Bosni i Hercegovini još ne snižavaju ključne kamatne stope.

Evropska centralna banka u posljednjih nekoliko mjeseci čak je tri puta snizila kamatne stope kako bi podstakla privredu i ekonomski rast u Evropskoj uniji, pišu Nezavisne novine.

Prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske (RS), banke u ovom bosanskohercegovačkom entitetu u šest mjeseci ove godine ostvarile su dobit od 127 miliona KM, što je za čak 35 posto veća dobit u odnosu na isti period prošle godine, kada je ta dobit iznosila 94,1 miliona KM.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, banke su u pola godine ostvarile dobit od 336 miliona KM, što je 25,3 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je neto dobit iznosila 268,1 milion KM.

Ovo znači da je dobit banaka za pola godine u BiH 463 miliona KM ili za otprilike 100 miliona KM veća nego u šest mjeseci 2023. godine.

Također, prema podacima Centralne banke BiH, u trećem kvartalu ove godine procjenjuje se da bi ukupna inflacija u zemlji mogla da iznosi 2,2 posto, a bazna 3,8 posto.

Iz Centralne banke naveli su da preliminarna procjena kretanja realnog BDP-a za navedeni kvartal iznosi 2,3 posto na godišnjem nivou.

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je da su u Evropi podizane kamate u cilju suzbijanja inflacije, dok se sada snižavaju, jer je inflacija dostigla željeni nivo ispod dva posto.

“Privreda EU-a je značajno usporila zbog visokih kamata. Sada Evropska centralna banka povlači poteze koji za cilj imaju da stimulišu privredu. Banke koje posluju u EU su pod ingerencijom ECB-a i ona na njihovo poslovanje ima direktan utjecaj. Što se tiče BiH, svi su naši efekti, uključujući monetarne, uvezeni, tako da imamo uvezenu inflaciju. Kada pričamo o kamatnim stopama, mi nemamo direktan utjecaj na to šta radi Evropska centralna banka. Imamo utjecaj preko nekih referentnih kamatnih stopa, odnosno EURIBOR-a. Promjene u visini EURIBOR-a će se odraziti i na kredite u BiH, odnosno na one kredite koji su vezani za EURIBOR”, objašnjava Ražanica.

Dodao je da ne očekuje da će doći do nekog velikog smanjenja kamatnih stopa u BiH, jer, kako kaže, kamatne stope na depozite rastu, te zato što nismo direktno vezani za ECB.

“Moram podsjetiti i na to da, kada su u EU kamate drastično rasle, u BiH to nije bio slučaj. Trenutno imamo situaciju da je prosječna kamatna stopa značajno niža nego u zemljama regiona, određenim zemljama EU-a, te se veoma malo zemalja u EU može pohvaliti da ima niže kamate nego što su u BiH”, naglasio je Ražanica.

Pored rekordnih prihoda, ali i smanjenja inflacije, banke u Bosni i Hercegovini još ne snižavaju ključne kamatne stope.

Evropska centralna banka u posljednjih nekoliko mjeseci čak je tri puta snizila kamatne stope kako bi podstakla privredu i ekonomski rast u Evropskoj uniji, pišu Nezavisne novine.

Prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske (RS), banke u ovom bosanskohercegovačkom entitetu u šest mjeseci ove godine ostvarile su dobit od 127 miliona KM, što je za čak 35 posto veća dobit u odnosu na isti period prošle godine, kada je ta dobit iznosila 94,1 miliona KM.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, banke su u pola godine ostvarile dobit od 336 miliona KM, što je 25,3 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je neto dobit iznosila 268,1 milion KM.

Ovo znači da je dobit banaka za pola godine u BiH 463 miliona KM ili za otprilike 100 miliona KM veća nego u šest mjeseci 2023. godine.

Također, prema podacima Centralne banke BiH, u trećem kvartalu ove godine procjenjuje se da bi ukupna inflacija u zemlji mogla da iznosi 2,2 posto, a bazna 3,8 posto.

Iz Centralne banke naveli su da preliminarna procjena kretanja realnog BDP-a za navedeni kvartal iznosi 2,3 posto na godišnjem nivou.

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je da su u Evropi podizane kamate u cilju suzbijanja inflacije, dok se sada snižavaju, jer je inflacija dostigla željeni nivo ispod dva posto.

“Privreda EU-a je značajno usporila zbog visokih kamata. Sada Evropska centralna banka povlači poteze koji za cilj imaju da stimulišu privredu. Banke koje posluju u EU su pod ingerencijom ECB-a i ona na njihovo poslovanje ima direktan utjecaj. Što se tiče BiH, svi su naši efekti, uključujući monetarne, uvezeni, tako da imamo uvezenu inflaciju. Kada pričamo o kamatnim stopama, mi nemamo direktan utjecaj na to šta radi Evropska centralna banka. Imamo utjecaj preko nekih referentnih kamatnih stopa, odnosno EURIBOR-a. Promjene u visini EURIBOR-a će se odraziti i na kredite u BiH, odnosno na one kredite koji su vezani za EURIBOR”, objašnjava Ražanica.

Dodao je da ne očekuje da će doći do nekog velikog smanjenja kamatnih stopa u BiH, jer, kako kaže, kamatne stope na depozite rastu, te zato što nismo direktno vezani za ECB.

“Moram podsjetiti i na to da, kada su u EU kamate drastično rasle, u BiH to nije bio slučaj. Trenutno imamo situaciju da je prosječna kamatna stopa značajno niža nego u zemljama regiona, određenim zemljama EU-a, te se veoma malo zemalja u EU može pohvaliti da ima niže kamate nego što su u BiH”, naglasio je Ražanica.