Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) traži od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i Vijeća za implementaciju mira (PIC) da razmotre antiustavno djelovanje Željke Cvijanović, koja je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

Rekacija je uslijedila nakon što je Predsjedništvo BiH utvrdilo Prijedlog zakona o državnoj imovini te IGK Kanada ističe da pozdravlja normativno regulisanje državne imovine kao jedne od najvažnijih tema za BiH.

Međutim, Cvijanović je bila protiv te je BiH nazvala “kobajagi” državom.

“Tako se kontinuitet negiranja, ponižavanja i blokada u funkcionisanju države BiH nastavlja, što ima značajne negativne posljedice kako po državne institucije, tako još više i za same građane i građanke BiH. Navedena izjava je još jedan dokaz opasnih antiustavnih i antidržavnih djelovanja od strane političkog establišmenta entiteta RS”, navode iz IGK-a.

Ističu da biti protiv zakona koji reguliše problematiku državne imovine znači biti protiv državnosti, nezavisnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta koji pripadaju isključivo državi BiH, a ne entitetima.

“BiH, kao i sve druge države članice Ujedinjenih nacija, mora i treba pravno regulisati svoju državnu imovinu. IGK je ranije podnio krivičnu prijavu protiv Željke Cvijanović za negiranje genocida u Srebrenici i negiranje države BiH. Tužilaštvo BiH je odgovorilo IGK-u da ne postoji sumnja da je Cvijanović počinila krivično djelo. Imajući u vidu da je postupanje Željke Cvijanović protivno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu, IGK od visokog predstavnika i Upravnog odbora vijeća za implementaciju mira traži da po hitnom postupku razmotri antiustavno i antidržavno djelovanje Željke Cvijanović. Istovremeno tražimo od Kanade, kao članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira da podrži zahtjev za razmatranje antiustavnog djelovanja Željke Cvijanović”, poručuju.

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) traži od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i Vijeća za implementaciju mira (PIC) da razmotre antiustavno djelovanje Željke Cvijanović, koja je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

Rekacija je uslijedila nakon što je Predsjedništvo BiH utvrdilo Prijedlog zakona o državnoj imovini te IGK Kanada ističe da pozdravlja normativno regulisanje državne imovine kao jedne od najvažnijih tema za BiH.

Međutim, Cvijanović je bila protiv te je BiH nazvala “kobajagi” državom.

“Tako se kontinuitet negiranja, ponižavanja i blokada u funkcionisanju države BiH nastavlja, što ima značajne negativne posljedice kako po državne institucije, tako još više i za same građane i građanke BiH. Navedena izjava je još jedan dokaz opasnih antiustavnih i antidržavnih djelovanja od strane političkog establišmenta entiteta RS”, navode iz IGK-a.

Ističu da biti protiv zakona koji reguliše problematiku državne imovine znači biti protiv državnosti, nezavisnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta koji pripadaju isključivo državi BiH, a ne entitetima.

“BiH, kao i sve druge države članice Ujedinjenih nacija, mora i treba pravno regulisati svoju državnu imovinu. IGK je ranije podnio krivičnu prijavu protiv Željke Cvijanović za negiranje genocida u Srebrenici i negiranje države BiH. Tužilaštvo BiH je odgovorilo IGK-u da ne postoji sumnja da je Cvijanović počinila krivično djelo. Imajući u vidu da je postupanje Željke Cvijanović protivno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu, IGK od visokog predstavnika i Upravnog odbora vijeća za implementaciju mira traži da po hitnom postupku razmotri antiustavno i antidržavno djelovanje Željke Cvijanović. Istovremeno tražimo od Kanade, kao članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira da podrži zahtjev za razmatranje antiustavnog djelovanja Željke Cvijanović”, poručuju.