Njemačka vlada značajno je smanjila svoje prognoze ekonomskog rasta za ovu godinu, saopćivši da će najveća evropska ekonomija opadati drugu godinu zaredom.

Pad odražava dugotrajne strukturne izazove zemlje, uključujući oslanjanje na njen proizvodni sektor i negativne efekte globalne konkurencije, posebno iz Kine, pišu svjetski mediji. Ekonomija nije snažno rasla od 2018. zbog svojih strukturnih problema i geopolitičkih izazova, rekao je Robert Habeck podsjetivši da se snaga njemačkog ekonomskog modela zasnivala na dva stuba: jeftinoj energiji za industriju iz Rusije i funkcionalnim globalnim tržištima za njen izvoz.

“Pola njemačkog rasta uvijek dolazi od izvoza i ako pogledate šta se dešava u svijetu, morate reći da je i ovaj stub na udaru”, rekao je Habeck naglasivši da “Kina provodi agresivnu izvoznu strategiju”.

Habeck ekonomsku slabost Njemačke pripisuj dugotrajnim strukturnim problemima koji su decenijama “ugrađeni” u ekonomiju, poput nedostatka ulaganja u infrastrukturu i nedostatka kvalifikovane radne snage.

Politico naglašava da je njemačka ekonomija već godinama u teškom stanju, ali vijest iz septembra da proizvođač automobila Volkswagen po prvi put razmatra zatvaranje domaćih fabrika, osvijestila je mnoge Nijemce o obimu nevolja u zemlji. Taj razvoj događaja pratila je odluka proizvođača čipova Intel da obustavi planove za izgradnju fabrike vrijedne 30 milijardi eura u Njemačkoj.

Uprkos tmurnim kratkoročnim izgledima, njemačka vlada ipak predviđa da će privreda početi da raste 2025. godine. Ipak, njemački ekonomski problemi su dodatno otežani sumornijim projekcijama Instituta IFO, koji je naglasio da je ekonomija zemlje “zaglavljena u krizi”. Prema ocjeni Institutu, i ciklični i strukturni faktori imaju veliku težinu na izglede za rast Njemačke.

“Njemačka ekonomija je zaglavljena i čami u zastoju, dok druge zemlje osjećaju uspon”, rekao je prof. dr. Timo Wollmershauser, zamjenik direktora u IFO Institutu.

Na stanje njemačke ekonomije je, prema njegovom mišljenju, uticala kombinaciji faktora, uključujući dekarbonizaciju, digitalizaciju, demografske promjene i geopolitičke preokrete poput šoka cijena energije i promjenjive uloge Kine u globalnoj ekonomiji.

Usred ovih izazova, njemačke kompanije se sve više okreću stranim kupcima kako bi prebrodile oluju ili postale privlačne mete za preuzimanje. Tako je Deutsche Bahn, njemački nacionalni željeznički operater, nedavno pristao da proda svoju logističku podružnicu Schenker danskom rivalu DSV-u za približno 14 milijardi eura. Očekuje se da će ovaj priliv gotovine pružiti prijeko potrebno finansijsko olakšanje Deutsche Bahn-u, koji se bori sa operativnim neefikasnošću i čestim kašnjenjima.

U međuvremenu, neke njemačke kompanije prebacuju svoja ulaganja u inostranstvo. BASF, gigant hemijske industrije, gradi novu fabriku u Kini vrijednu 10 milijardi eura, naglašavajući sve veći trend okretanja kompanija ka međunarodnim tržištima kako bi osigurale rast.

Nakon velikog vala iseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije, pogotovo Njemačku, sve se češće čuju vijesti o njihovom povratku.

Samo u Tuzlanski kanton u ovoj godini se vratilo desetine porodica. Ministarstvo obrazovanja TK, objavilo je podatak da su se ove godine u osnovne i srednje škole upisala čak 84 učenika, povratnika iz inostranstva, većinom iz Njemačke.

Njemačka vlada značajno je smanjila svoje prognoze ekonomskog rasta za ovu godinu, saopćivši da će najveća evropska ekonomija opadati drugu godinu zaredom.

Pad odražava dugotrajne strukturne izazove zemlje, uključujući oslanjanje na njen proizvodni sektor i negativne efekte globalne konkurencije, posebno iz Kine, pišu svjetski mediji. Ekonomija nije snažno rasla od 2018. zbog svojih strukturnih problema i geopolitičkih izazova, rekao je Robert Habeck podsjetivši da se snaga njemačkog ekonomskog modela zasnivala na dva stuba: jeftinoj energiji za industriju iz Rusije i funkcionalnim globalnim tržištima za njen izvoz.

“Pola njemačkog rasta uvijek dolazi od izvoza i ako pogledate šta se dešava u svijetu, morate reći da je i ovaj stub na udaru”, rekao je Habeck naglasivši da “Kina provodi agresivnu izvoznu strategiju”.

Habeck ekonomsku slabost Njemačke pripisuj dugotrajnim strukturnim problemima koji su decenijama “ugrađeni” u ekonomiju, poput nedostatka ulaganja u infrastrukturu i nedostatka kvalifikovane radne snage.

Politico naglašava da je njemačka ekonomija već godinama u teškom stanju, ali vijest iz septembra da proizvođač automobila Volkswagen po prvi put razmatra zatvaranje domaćih fabrika, osvijestila je mnoge Nijemce o obimu nevolja u zemlji. Taj razvoj događaja pratila je odluka proizvođača čipova Intel da obustavi planove za izgradnju fabrike vrijedne 30 milijardi eura u Njemačkoj.

Uprkos tmurnim kratkoročnim izgledima, njemačka vlada ipak predviđa da će privreda početi da raste 2025. godine. Ipak, njemački ekonomski problemi su dodatno otežani sumornijim projekcijama Instituta IFO, koji je naglasio da je ekonomija zemlje “zaglavljena u krizi”. Prema ocjeni Institutu, i ciklični i strukturni faktori imaju veliku težinu na izglede za rast Njemačke.

“Njemačka ekonomija je zaglavljena i čami u zastoju, dok druge zemlje osjećaju uspon”, rekao je prof. dr. Timo Wollmershauser, zamjenik direktora u IFO Institutu.

Na stanje njemačke ekonomije je, prema njegovom mišljenju, uticala kombinaciji faktora, uključujući dekarbonizaciju, digitalizaciju, demografske promjene i geopolitičke preokrete poput šoka cijena energije i promjenjive uloge Kine u globalnoj ekonomiji.

Usred ovih izazova, njemačke kompanije se sve više okreću stranim kupcima kako bi prebrodile oluju ili postale privlačne mete za preuzimanje. Tako je Deutsche Bahn, njemački nacionalni željeznički operater, nedavno pristao da proda svoju logističku podružnicu Schenker danskom rivalu DSV-u za približno 14 milijardi eura. Očekuje se da će ovaj priliv gotovine pružiti prijeko potrebno finansijsko olakšanje Deutsche Bahn-u, koji se bori sa operativnim neefikasnošću i čestim kašnjenjima.

U međuvremenu, neke njemačke kompanije prebacuju svoja ulaganja u inostranstvo. BASF, gigant hemijske industrije, gradi novu fabriku u Kini vrijednu 10 milijardi eura, naglašavajući sve veći trend okretanja kompanija ka međunarodnim tržištima kako bi osigurale rast.

Nakon velikog vala iseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije, pogotovo Njemačku, sve se češće čuju vijesti o njihovom povratku.

Samo u Tuzlanski kanton u ovoj godini se vratilo desetine porodica. Ministarstvo obrazovanja TK, objavilo je podatak da su se ove godine u osnovne i srednje škole upisala čak 84 učenika, povratnika iz inostranstva, većinom iz Njemačke.