Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini osnova je za imenovanje rukovodilaca i zapošljavanje u državnoj službi. Iako je popis pokazao da su Bošnjaci u Bosni i Hercegovini dominantan narod (50,11 posto Bošnjaka, 15,43 posto Hrvata i Srba 30,78 posto) istraživanje koje je proveo Istraživački tim Media centra Islamske zajednice potvrđuje da su oni diskriminirani, iako su brojčano natpolovična većina, prenosi Anadolu.

“O ovom problemu se do sada mnogo govorilo, iznosili su se različiti podaci i pretpostavke čime se javnost dodatno zbunjivala, ili su služili za međusobne optužbe i politička potkusurivanja. Također, iznosile su se i neistinite tvrdnje i navodi da su Hrvati majorizirani i neravnopravni po pitanju političkog predstavljanja, ili da su Srbi ugroženi unitarizacijom koju provode Bošnjaci. Matematika je, međutim, egzaktna i konkretni podaci o zastupljenosti Bošnjaka na dan 31. decembar 2023. godine u institucijama Bosne i Hercegovine su nedvosmisleni. Dostavile su ih institucije na zahtjev Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (osim sedam institucija, a za njih pet su korišteni javno dostupni podaci iz 2023.)”, navodi se.

Ističe se da je zabrinjavajuće da se nakon toga podaci o nacionalnoj zastupljenosti ne ažuriraju, posebno u 2024. godini. Dvije institucije ih čak i skrivaju, jer ih nikada nisu javno objavile (BHANSA, koja zapošljava skoro 500 osoba i Sekretarijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine).

Od analizirane 72 institucije, sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru, entitetu Republika Srpska, te policijskim organima Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su u debalansu u čak 59 institucija uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine.

Od ukupnog broja zaposlenih, manje ih je na 717 pozicija, pokazalo je istraživanje.

Analiza imenovanja rukovodilaca institucija Bosne i Hercegovine, također, potvrđuje da je na više rangiranim pozicijama, koje su važnije i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom, što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje.

Na primjer, suprotno Ustavu i zakonima BiH, od 27 imenovanih direktora i jednog generalnog sekretara samo je šest osoba koje se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Dodatni problem je i taj što se radi o institucijama koje ne raspolažu značajnijim budžetskim sredstvima.

“Niti jedna državna institucija ne posjeduje tačne podatke o ukupnom broju imenovanih lica, državnih i policijskih službenika te zaposlenika niti njihovu nacionalnu strukturu. Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine posjeduje određenu statistiku o državnim službenicima, ali ih ni ona više ne ažurira”, navodi se.

Registar državnih službenika bi trebao biti uspostavljen sredinom 2025. godine, što predstavlja rok propisan izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (član 62a.). Međutim, samo će određeni podaci iz registra biti javno objavljeni.

S obzirom na podatke objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine o popunjavanju upražnjenih pozicija u državnoj službi, a posebno o internom napredovanju unutar institucija Bosne i Hercegovine u 2023. i 2024. godini, Bošnjaci su trenutno u većem i ozbiljnijem debalansu nego ranije, pokazalo je istraživanje Media centra Islamske zajednice.

“Odgovornost za ovakvo stanje snose sve političke stranke u Bosni i Hercegovini i pojedinci koji svojim radnjama krše zakone. Ako se očiti trend nastavi i problem ostavi po strani, uskoro će biti nemoguće bilo šta popraviti. Problemu se mora hitno i sveobuhvatno pristupiti. Bošnjaci se sistemski i planski dovode u poziciju diskriminirane manjine, ne samo u sredinama iz kojih su protjerani, već i u institucijama na državnom nivou, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i važećim zakonima”, navode iz Media centra Islamske zajednice.

Istraživački tim Media centra Islamske zajednice najavio je po prvi put, na jednom mjestu, javnosti predočiti egzaktne podatke, brojeve i tabele, koje će u narednom periodu postupno objavljivati.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini osnova je za imenovanje rukovodilaca i zapošljavanje u državnoj službi. Iako je popis pokazao da su Bošnjaci u Bosni i Hercegovini dominantan narod (50,11 posto Bošnjaka, 15,43 posto Hrvata i Srba 30,78 posto) istraživanje koje je proveo Istraživački tim Media centra Islamske zajednice potvrđuje da su oni diskriminirani, iako su brojčano natpolovična većina, prenosi Anadolu.

“O ovom problemu se do sada mnogo govorilo, iznosili su se različiti podaci i pretpostavke čime se javnost dodatno zbunjivala, ili su služili za međusobne optužbe i politička potkusurivanja. Također, iznosile su se i neistinite tvrdnje i navodi da su Hrvati majorizirani i neravnopravni po pitanju političkog predstavljanja, ili da su Srbi ugroženi unitarizacijom koju provode Bošnjaci. Matematika je, međutim, egzaktna i konkretni podaci o zastupljenosti Bošnjaka na dan 31. decembar 2023. godine u institucijama Bosne i Hercegovine su nedvosmisleni. Dostavile su ih institucije na zahtjev Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (osim sedam institucija, a za njih pet su korišteni javno dostupni podaci iz 2023.)”, navodi se.

Ističe se da je zabrinjavajuće da se nakon toga podaci o nacionalnoj zastupljenosti ne ažuriraju, posebno u 2024. godini. Dvije institucije ih čak i skrivaju, jer ih nikada nisu javno objavile (BHANSA, koja zapošljava skoro 500 osoba i Sekretarijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine).

Od analizirane 72 institucije, sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru, entitetu Republika Srpska, te policijskim organima Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su u debalansu u čak 59 institucija uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine.

Od ukupnog broja zaposlenih, manje ih je na 717 pozicija, pokazalo je istraživanje.

Analiza imenovanja rukovodilaca institucija Bosne i Hercegovine, također, potvrđuje da je na više rangiranim pozicijama, koje su važnije i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom, što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje.

Na primjer, suprotno Ustavu i zakonima BiH, od 27 imenovanih direktora i jednog generalnog sekretara samo je šest osoba koje se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Dodatni problem je i taj što se radi o institucijama koje ne raspolažu značajnijim budžetskim sredstvima.

“Niti jedna državna institucija ne posjeduje tačne podatke o ukupnom broju imenovanih lica, državnih i policijskih službenika te zaposlenika niti njihovu nacionalnu strukturu. Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine posjeduje određenu statistiku o državnim službenicima, ali ih ni ona više ne ažurira”, navodi se.

Registar državnih službenika bi trebao biti uspostavljen sredinom 2025. godine, što predstavlja rok propisan izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (član 62a.). Međutim, samo će određeni podaci iz registra biti javno objavljeni.

S obzirom na podatke objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine o popunjavanju upražnjenih pozicija u državnoj službi, a posebno o internom napredovanju unutar institucija Bosne i Hercegovine u 2023. i 2024. godini, Bošnjaci su trenutno u većem i ozbiljnijem debalansu nego ranije, pokazalo je istraživanje Media centra Islamske zajednice.

“Odgovornost za ovakvo stanje snose sve političke stranke u Bosni i Hercegovini i pojedinci koji svojim radnjama krše zakone. Ako se očiti trend nastavi i problem ostavi po strani, uskoro će biti nemoguće bilo šta popraviti. Problemu se mora hitno i sveobuhvatno pristupiti. Bošnjaci se sistemski i planski dovode u poziciju diskriminirane manjine, ne samo u sredinama iz kojih su protjerani, već i u institucijama na državnom nivou, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i važećim zakonima”, navode iz Media centra Islamske zajednice.

Istraživački tim Media centra Islamske zajednice najavio je po prvi put, na jednom mjestu, javnosti predočiti egzaktne podatke, brojeve i tabele, koje će u narednom periodu postupno objavljivati.